KASNIJI RADOVI

MIRÓ Bez važnijih djela, izložbu spašava mistični postav

 Marko Todorov/CROPIX
Idealno bi bilo da posjetitelji odu prvo u Albertinu i upoznaju se s Miróovim formativnim radovima, a zatim u Zagreb
Idealno bi bilo da posjetitelji odu prvo u Albertinu i upoznaju se s Miróovim formativnim radovima, a zatim u Zagreb

Ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić u više je navrata izjavila kako je izložba Joana Miróa koja se otvara u njezinom izložbenom prostoru bolja od one netom otvorene u bečkoj Albertini.

E, pa nije. Nije joj niti do koljena. Ne treba sporiti da je važno da smo dobili izložbu ovog katalonskog umjetnika, pa makar i onu koja obuhvaća njegove kasnije godine stvaralaštva, no čemu je provincijalno prenapuhavati.

Idealno bi bilo, u stvari, da posjetitelji prvo odu u Albertinu, kako bi se upoznali s ranim formativnim radovima autora, a da nakon toga dođu u Zagreb, na izložbu koja je desert nakon glavnog jela.

Dominiraju skulpture

Izložba Joana Miróa u Zagrebu pokriva, dakle, razdoblje od šezdesetih pa do smrti, do osamdesetih, kada mu je rukopis zreo i samouvje...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
06. prosinac 2025 03:39