Lubanja otkrivena u srednjovjekovnoj crkvi u Mađarskoj prije više od dva desetljeća mogla bi pripadati legendarnom kralju Matiji Korvinu, tvrde stručnjaci. Korvin je vladao Mađarskom više od 30 godina, a ostao je upamćen kao veliki zaštitnik znanosti i umjetnosti.
Kako je za Fox News Digital izjavila Emese Gábor, stručnjakinja za forenzičku rekonstrukciju lica i kiparica iz Mađarske, lubanja za koju se sumnja da je kraljeva pronađena je još 2002. godine u kosturnici Bazilike Uznesenja Blažene Djevice Marije u Székesfehérváru, nekadašnjem središtu ugarske krune.
U pokušaju da potvrdi svoju pretpostavku, Gábor je usporedila lubanju s ostacima Janosa, izvanbračnog sina kralja Matije, koji su ranije pronađeni u Hrvatskoj. Rezultati su je, tvrdi, uvjerili da se doista radi o ostacima slavnoga kralja, kojeg enciklopedija Britannica naziva "prijateljem muza" i jednim od prvih europskih vladara koji je prigrlio renesansu.
"Otkrila sam iznimno visok stupanj morfološke sličnosti između dviju lubanja", rekla je Gábor i dodala kako je izradila i plastične rekonstrukcije njihovih lica u pokušaju da dodatno približi izgled davno izgubljenog vladara.
Zanimljiv je i trag koji ukazuje na mogući kraljevski status lubanje – zelena promjena boje na površini kostiju, za koju Gábor tvrdi da je posljedica oksidacije metala, najvjerojatnije krune, koja je nekoć bila položena na glavi.
Lubanja odgovara i poznatim podacima o Matiji Korvinu - kako po dobi u trenutku smrti, tako i po visini. "Procijenjena dob u trenutku smrti je između 43 i 48 godina, a znamo da je Matija umro u 47. godini. Visina od 172 cm dodatno podupire teoriju o kraljevskom podrijetlu", objasnila je Gábor.
Ipak, mađarske vlasti pozivaju na oprez. Institut za mađarska istraživanja za Archaeology Magazine je izjavio kako "znanstvena potvrda hipoteze još traje. Konačnu tvrdnju moći će iznijeti tek nakon završene verifikacije".
Podsjetimo, poznat kao Matija Pravedni, Korvin je vladao Mađarskom i Hrvatskom od 1458. do 1490. godine. Ime je stekao reformom pravosuđa, uvođenjem pravednijih poreza te osnivanjem profesionalne vojske. Osnovao je i glasovitu Bibliothecu Corvinianu, koja je 2005. godine proglašena UNESCO-vom svjetskom baštinom, a koja je u renesansno doba bila druga po veličini knjižnica u Europi, odmah nakon Vatikana.
"Jedna od najvećih briga kralja Matije bila je izgradnja knjižnice - želio je stvoriti zbirku u kojoj bi bilo sačuvano cjelokupno znanje antičkog i suvremenog svijeta", rekao je Pal Engel iz Mađarske akademije znanosti za UNESCO.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....