Poprilično je teško zamisliti da bi mogla postojati veza ili doticajna točka između jednog od naših najvažnijih predstavnika apstrakcije, Ivana Picelja, s umjetnicima naive. No koliko se to god činilo malo vjerojatnim ili gotovo potpuno nevjerojatnim spojem, izgleda da postoji, a taj široj javnosti nepoznati detalj iz stvaralaštva velikog slikara i grafičkog dizajnera otkrit će izložba koja se uskoro otvara u Muzeju naivne umjetnosti. Picelj, čije se ime, među ostalim, veže uz grupu EXAT i njegovu suradnju s tadašnjom Galerijom suvremene umjetnosti, gdje je bio "kućni dizajner", punih je dvadeset godina radio plakate za izložbe naivne umjetnosti na kojima se pojavljuju figurativni motivi. To su stoga ujedno vrlo rijetka Piceljeva djela u kojima on poseže za figuracijom. Picelj za razliku od drugih majstora apstrakcije, naime, nikada nije stvarao figurativna djela, od početka je jasno pokazao da je čisti apstraktni umjetnik, čak nema nekih njegovih ranijih pokušaja u tom smislu, poput mrtvih priroda, portreta ili pejzaža. Njegove najranije slike, koje izlaže 1951. godine, potpuno su apstraktne.
U Muzeju naivne umjetnosti odlučili su, stoga, pokazati Piceljevo blago koje čuvaju u svojoj zbirci, tu jednu pa gotovo posve prešućenu dionicu u njegovu djelovanju na području dizajna. Riječ je o plakatima koje je Picelj izradio surađujući s tadašnjom Galerijom primitivne umjetnosti - GPU.
"Izložbom plakata Ivana Picelja, kao i izložbom ‘OHO! I to je naiva‘ autorice, ravnateljice muzeja Nataše Jovičić, a koje se otvaraju istovremeno 1. prosinca, cilj nam je predstaviti i onu dosad neprikazanu vrijednost koju čuva Hrvatski muzej naivne umjetnosti", kaže autorica izložbe Mateja Fabijanić. "Izložbe su ujedno most prema novom, širem smjeru djelovanja muzeja kojemu će cilj, uz dostojnu prezentaciju naivne umjetnosti, biti i proučavanje ostalih suvremenih oblika samouke umjetnosti, a koja će svoju puninu doseći preseljenjem u nove prostore muzeja u Demetrovoj 18 nakon dovršetka cjelovite obnove."
Ipak, važno je napomenuti da Picelj, kad je riječ o plakatima koje radi za GPU, nije autor figurativnih motiva, on ih preuzima iz djela naivnih umjetnika i inkorporira u svoj konačni dizajn. Isto tako, zanimljivo je da Picelj u ovim djelima nema odriješene ruke i radi neku vrstu kompromisa. No daleko od toga da i na ovim plakatima nije ostavio svoj prepoznatljivi umjetnički rukopis.
"Pretpostavljam da potpuna valorizacija ovih plakata, sada okupljenih na jednom mjestu, tek predstoji", napominje Mateja Fabijanić. "No na prvu je vidljivo da je Picelj prilagodio svoj pristup ovom specifičnom naručitelju i da nije primijenio apsolutnu slobodu u kreiranju plakata poput onih za GSU u kojima je često koristio čiste geometrijske forme i tipografiju, odnosno vizual koji je bio rad sam po sebi, plakat kao autonomno likovno djelo, bez neke direktne likovne poveznice na izložbu. U slučaju plakata za GPU to nije tako. Prevladavaju plakati kojima je likovni nositelj motiv određenoga likovnog djela, djelo samo ili fotoportreti umjetnika. No u njima ipak prevladavaju egzatovska jasnoća, preglednost i red. Poneki čak i zadržavaju konstruktivni princip, poput npr. plakata za izložbe Filipović, 1966., Naivna umjetnost Italije danas, 1972., Rabuzin 1967., Naivni 68 u kojima je vidljiva Piceljeva igra plohama. Posebno izdvaja u tom smislu plakat za izložbu Franje Filipovića, koji je najslobodniji i najbliži Piceljevu konstruktivnom pristupu i oslobađanju plakata od toga da posreduje konkretno likovno djelo. "Podijeljen je na četiri pravokutnika u omjerima 3:1, tekst zauzima manji središnji dio, dominira ploha čiste plave boje, a odabir bočnih drvenih godova referenca je na plakate iz 1962. na koje je dodan slikarov potpis."
Najstariji plakat rađen za GPU je iz 1962. godine, a posljednji dokumentirani iz 1982. Međutim, kako napominje autorica izložbe, izvori za potvrdu autorstva raznoliki su. "Na pojedinim je plakatima vidljiva signatura (‘design i picelj‘) pa je autorstvo lako utvrditi, ili je dovoljno zaviriti u impresume kataloga, no najbolja potvrda autorstva jest brižno čuvana arhiva Ivana Picelja u Muzeju suvremene umjetnosti, u kojoj su pedantno sačuvani dokazi o suradnji putem autorskih honorara, isplatnica i sl."
Izložba će predstaviti izbor iz fundusa, dvadesetak plakata, a u popratnom katalogu bit će reproducirani svi Piceljevi plakati rađeni za GPU a koji se čuvaju u HMNU.
Kustosica izložbe slaže se da suradnja Ivana Picelja s Galerijom primitivne umjetnosti na prvu djeluje poprilično neočekivano. "No zapravo uporište za to ponajprije valja tražiti u činjenici da su tadašnja Galerija suvremene umjetnosti (GSU) i Galerija primitivne umjetnosti (GPU), obje utemeljene početkom 50-ih (GPU 1952., GSU 1954.), od 1959. odnosno 1961. kao Galerije grada Zagreba djelovale pod istim upravno-administrativnim vodstvom do 1990-ih, a time i imale iste suradnike". Ivan Picelj prvi angažman u GSU imao je 1956., a od 1961. biva jedini dizajner GSU. Godinu dana poslije, 1962., u vrijeme kada GSU i GPU dolaze pod isto vodstvo, Picelj radi prve plakate i za GPU. Suradnja s oba muzeja potom traje do početka 80-ih godina 20. stoljeća.
"Osim te formalne činjenice, suradnja avangardnih umjetnika i naivnih umjetnika u poslijeratnoj Jugoslaviji bliža je nego što nam se na prvu čini", ističe Mateja Fabijanić.
"Naime, avangarda i počiva na interesu za nečim onkraj, za nečim izvan akademskih standarda, ‘mainstreama‘, za nečim novim koje dolazi ‘odozdo‘, ili s margina. Evo, francuski umjetnik Jean Dubuffet svjetski je primjer avangardnog umjetnika koji je skovao pojam art brut i koji u umjetnost unosi ‘sirovu‘ estetiku neposrednih emocija ljudi s margina. Naš umjetnik Slavko Kopač, čija je velika izložba bila nedavno u HDLU, djelovao je u Dubuffetovu krugu i bio je kustos njegove zbirke.
Poslijeratni period nije ni kod nas bio mnogo drugačiji, što je omogućilo otvaranje Zapadu u 50-im godinama 20. stoljeća. I u našim krajevima javlja se interes za umjetnost autodidakta - seljaka i radnika. Ako pogledamo kritiku toga doba, prve afirmativne tekstove po osnivanju Seljačke umjetničke galerije 50-ih godina pisali su Mića Bašičević i Radoslav Putar. Štoviše, Dimitrije Bašičević, kojega primarno vežemo uz protokonceptualna stremljenja i Gorgonu, angažiran je u radu Seljačke umjetničke galerije od njezinih početaka, iznio je njezinu prvu muzeološku koncepciju, a bio je i njezinim prvim ravnateljem."
Ivan Picelj za Galeriju primitivne umjetnosti napravio je ukupno 57 izložbenih plakata od 1962. do 1982. Suradnja Picelja s GPU prestala je istovremeno kad i suradnja s Galerijom suvremene umjetnosti.
Uz plakate, dizajnirao je i kataloge i pozivnice. "To znači da je, uz pokoje iznimke, bio zaslužan za čitav vizualni identitet Galerije primitivne umjetnosti u tom periodu od 20 godina. Po Piceljevim plakatima možemo pratiti i povijest djelovanja Galerije. Osim što su likovna ostavština, oni su i povijesno svjedočanstvo koje nosi izlagačku povijest institucije, kao i njezine promjene imena i lokacije."
Koliko se dosad znalo za te njegove radove? Je li ih struka uopće spominjala, što je razlog da su zapravo do danas ostali nepoznati?
"Svaki odabir znači isključivanje nečeg drugog. Tako i naša disciplina počiva na prepoznavanju, imenovanju pojava, organiziranju i vrednovanju. Često se pritom pamti samo ono u čemu je netko napravio iskorak, ili nešto novo. Prema tome, Picelj se ponajviše pamti po svojim avangardnim dosezima i pomacima kojima je zadužio hrvatsku umjetnost i dizajn čitavog 20. stoljeća. Stoga je u kulturnom pamćenju ponajprije ostao njegov najpoznatiji opus, nastao s Galerijom suvremene umjetnosti. U pojedinim cjelovitim obuhvatima Piceljeva opusa predstavljeni su pojedini plakati rađeni i za GPU, npr. izložba Piceljeva dizajna 1946.-1986. u sklopu 21. zagrebačkog salona koju je koncipirao Stane Bernik, no u cijelosti se ovaj korpus rađen za GPU nije nikad zasebno predstavio ni u ovakvom opsegu.
Dijalog današnjeg vremena s povijesti otkriva i druge strane, one manje poznate. Stoga je i cilj ove izložbe prvenstveno ukazati na postojanje još jednog, sustavno čuvanog opusa koji je nastao u suradnji s Galerijom primitivne umjetnosti."