ZAGREB - Muzej prekinutih veza svoju popularnost u Hrvatskoj i svijetu stekao je zahvaljujući jedinstvenom modelu stvaranja zbirke uspomena na bivše ljubavi i neposrednim angažiranjem posjetitelja. Jednako tako je iz Gornjeg grada na kojem živi već šest godina izvukao i emotivno naslijeđe. Mapiranjem intimnih priča i doživljaja podsjeća da je Gornji grad mnogo više od turističke atrakcije ili političkog središta.
Višemjesečno istraživanje rezultiralo je umjetničkim projektom Gornji grad: Mijene srca koji će biti predstavljen kroz niz događanja na ulicama i trgovima, a na 24 sata zaživjet će nova radio stanica 'Radio koji je tu prije radio' na frekvenciji 93.9Mhz.
Emitirat će ekskluzivno u području Gornjeg grada, a riječ je eksperimentu na tragu onog koji se dogodio 15. svibnja prije točno 90 godina kada je skupina radio-amatera sa Markovog trga 9 odaslala prve radijske signale u zagrebački eter.
Građani će ove nedjelje svoj 'Mali plac s tavana' moći obaviti na Vranicanijevoj poljani, razmijeniti svoja sjećanja za cvijeće, pogledati izložbu u godinama zatvorenoj Demetrovoj 18, te doznati o čemu bi, da su se ikada sreli, razgovarali Krleža i Matoš.
Djeca će imati prilike upoznati Gornji grad šećući s Baricom Cindrek koja će im otkrivati velike gornjogradske tajne. Ili da jednostavno prošeću gornjogradskim ulicama, svoj radio namjeste na 93.9 MHz i osluškuju bilo srcolikog središta Zagreba jer će biti u prilici osvojiti ručak na nekoj od tajnih lokacija.
Projekt Gornji grad: Mijene srca dio je interdisciplinarnog istraživačkog i inovativnog projekta je The People’s Smart Sculpture (PS2) o kulturnom razvoju europskog grada budućnosti. Uz Muzej prekinutih veza, u projektu sudjeluju: Sveučilište primijenjenih znanosti Helsinki Metropolia, GAUSS institut i Nacionalni institut i muzej Bitola, Sveučilište Kristianstad, Warehouse9 (Kopenhagen), Oslo Barnemuseum, Sveučilište Oslo, Sveučilište primijenjenih znanosti Düsseldorf i Gradska galerija Gdanjsk.
Popis događanja
Radio koji je tu prije radio
Jednodnevna umjetnička intervencija gornjogradskog etera
Mjesto i vrijeme: 93.9 MHz, 05:00-05:00h
Autorice: Pavlica Bajsić Brazzoduro i Ljubica Letinić
Sudjeluju: Antonija Bačić, Nina Bajsić, Tamara Damjanović, Tin Dožić, Matea Grgurinović, Hrvoje Korbar, Martin Mandir, Marta Medvešek, Andreja Pančur, Ivana Pejić, Iva Rosandić, Sunčica Anamaria Sodar, Vedran Živković
Eksperiment na tragu onog koji se dogodio 15. svibnja prije točno 90 godina kada je skupina radio-amatera iz jedne šupe na Gornjem gradu odaslala prve radijske signale u zagrebački eter. Zanima nas može li radio kao javni i umjetnički resurs posredovati u obnovi veze Zagreba s njegovim Gornjim gradom i Gornjeg grada sa samim sobom. Kakve je promjene Gornji grad doživio premještanjem političke moći na Markov trg i kako je to transformiralo društveni život? Ako je Gornji grad Zagrebu poput nekog oblaka koji lebdi nad njim, šarmantna obrva podignuta u visoki luk, jesmo li zbog toga skloni među impresivnim slojevima prošlosti zaboraviti na stvaran život ljudi kojima su prostori socijalnih kontakata postepeno izmaknuti i zamijenjeni ustrojstvima političkim i muzejskim? Pomoću radijskog odašiljača postavljenog na krov DHMZ-a pokušavamo uspostaviti vezu s tim oblakom. Dvadesetak mladih autora na raspolaganju imaju dvadesetak sati etera da zvukom pokušaju (re)konstruirati život Gornjeg grada s uvjerenjem da je radio više od onoga što čujemo, da je radio maketa koju možemo preoblikovati i mijenjati sve dok ga više nije moguće ili čak potrebno definirati, jer svatko može biti radio.
Susret
Čitanje Krležinih snova Kožarićevom Matošu
Performans Kate Mijatović; u izvedbi sudjeluju Božena Končić Badurina i Miloš Đurđević
Kata Mijatović i Matoš na klupi
Mjesto i vrijeme: Matoš na klupi, 18:30 - 20:30h
Čitanje Krležinih snova Kožarićevoj skulpturi Matoša na Strossmayerovom šetalištu, polazi od neobične činjenice da se Matoš i Krleža nikada nisu upoznali, iako su jedan znatan vremenski period (od 1909.-1914.), istovremeno živjeli i stvarali u Zagrebu. U Krležinim zapisima postoji bilješka da je kao vrlo mlad pjesnik 1911., jednom prigodom u kavani htio prići Matošu i pokazati mu svoje pjesme ali mu je ponestalo odlučnosti. Po jednom drugom Krležinom zapisu iz Davnih dana (1916.), Matoš je već teško bolestan želio upoznati Krležu nakon što je pročitao njegov prvi tiskani dramski tekst Legendu. Zadržavajući svoj kontraverzni stav prema Matoševim djelima i osobi, Krleža se nije odazvao pozivu. Ipak prisustvovao je pogrebu i na svoj način oprostio se od Matoša. Susret koji ovaj performans priziva događa se posredstvom trećeg hrvatskog velikana slobodne misli, Ivana Kožarića, koji je Matoša na klupi na Strossmayerovom šetalištu, ostavio u pozi lagane dokolice i iščekivanja što se još novo ima zbiti i vidjeti na ovim prostorima. Pretpostavka ovog performansa je da bi Matoša zanimali Krležini snovi iz 1943. Ti su snovi krležijanska sumorna preslika zbilje iz koje nastaju i u koju se virtuozno rastakaju u dnevničkim zapisima. A aktualnost tih zapisa za svako 'danas i ovdje', začudna je i proročanska. Ipak Krležina ranjiva kompleksna osobnost najizražajnija je upravo u zapisanim snovima, i možda bi Matoš najbolje upoznao Krležu upravo putem njegovih snova.
Sjene
Performans; Antonio Grgić iscrtava sjenu srušenog spomenika Stup srama na Markovom trgu.
Mjesto i vrijeme: Trg sv. Marka, 15:00-16:00h
Autor kroz performans grafitnim olovkama iscrtava sjene srušenih spomenika na mjestu na kojem su stajali prije svog uklanjanja. Kroz performans se ritualno priziva potisnuto sjećanje na nasilno uklonjen simbolički sadržaj iz javnog prostora. Iza performansa ostaje materijalni trag na pločniku u obliku nacrtane sjene koji je spomenik sam po sebi, spomenik srušenom spomeniku. Taj crtež sjene srušenog spomenika na pločniku, protokom vremena, polako nestaje i daje mogućnost posvješćivanja sa simboličkim sadržajem koji je nasilno uklonjen iz javnog prostora. Do sada su ‘Sjene’ iscrtane u nizu hrvatskih gradova te u inozemstvu. Grgić će u sklopu projekta ‘Mijene srca’ iscrtati sjenu srušenog spomenika ‘Stupa srama’ na Markovom trgu, kod južnog portala crkve gdje je originalno stajao. Stup srama služio je između ostalog kao glavno sredstvo za kažnjavanje nedjela koja su se ticala kršenja javnog morala i časti. Često su kažnjavani ljubavnici koji su prekršili tada važeći moral te ‘coprnice’- žene koje su se bavile ljubavnim čaranjem.Ovo iscrtavanje sjene ima i političku dimenziju jer su centri političke moći države u neposrednoj blizini lokacije.
Kulturna traka 1999. - 2016.
Intervencija Zorana Pavelića kojom se evocira memoriju i prijašnju funkciju prostora kojom je snažno obilježen.
Mjesto i vrijeme: O.Š. Lauder Hugo Kon, Trg sv. Katarine; 12:00-19:30h
Performans Dugačko tijelo/Nevidljivi performans izveden je bez publike i bez znanja osoblja MSU-a u starom prostoru Muzeja gdje je danas smještena O.Š. Lauder Hugo Kon na obljetnicu rođenja Josepha Beuysa 2002. Hodajući natraške kroz četiri izložbena prostora, Pavelić je odmotavao bijelu plastičnu rolu (transparente koje je MSU koristio za oglašavanje izložbi). Isti postupak ponavljao je i u obrnutom smjeru kada je otvaro vratašca na starim keramičkim pećima koje se nalaze u prostoru s lijeve i desne strane, i otkrivao dva natpisa: Gorgona i Fluxus. Prostorna intervencija Kulturna traka 1999. - 2016. evocira memoriju prostora i njenu prijašnju funkciju kojom je prostor snažno obilježen. Bijela traka koja se u performansu iz 2002. iščitavala kao dugačko tijelo povijesti suvremene umjetnosti, u kontekstu sadašnje namjene prostora postaje kulturna traka koja povezuje bivšu i sadašnju edukativnu i kreativnu funkciju prostora.
Zvučne slike Marije Braut
Zvučna instalacija inspirirana fotografijama Marije Braut
Mjesto i vrijeme: Demetrova 18, 10:00 – 17:00h
Fotografijama Marije Braut rekonstruira se duh prošlosti Gornjeg grada iz vremena kada su ulice bile pune, kada se živjelo boemski, a tišinu niste mogli pronaći ni usred noći. U zvučnoj instalaciji igra se imaginacijom publike jer fotografije se neće vidjeti. Može ih se čuti, a 'puštaju’ ih Hrvoje Korbar i Sunčica Anamaria Sodar.
Izložba emotivnih mapa i eseja
Radovi učenika Gornjogradske gimnazije Zagreb koji su sudjelovali na radionici arhitekture i emotivnog mapiranja Gornjeg grada
Mjesto i vrijeme: Demetrova 18, 10:00-17:00h
Opis:Učenici Gornjogradske gimnazije Zagreb svojim sjećanjima su mapirali Gornji grad. Kao što stepenice ne štede njihove noge kad se svakog dana uspinju u svoju Gornjogradsku gimnaziju, tako ni oni njih nisu poštedjeli u iskrenim iskazima na temu Što je meni gornji grad? Emotivne mape nastale su tijekom radionice arhitekture pod vodstvom arhitektica Mari Jaakonaho i Kristine Careve te sociologinje Jane Šarinić.
Kontesa Barica … ili kako se živjelo prije 300 godina
Interaktivno i edukativno oživljavanje prošlosti Gornjega grada kroz kreativnu radionicu i kratku šetnju gornjogradskim ulicama
Mjesto i vrijeme: Gornjogradska gimnazija Zagreb, Trg Katarine Zrinske 5, 10:00-17:00h
Piljarica i pekarica Barica Cindek, junakinja slikovnice Kontesa Barica, povest će mališane u šetnju gornjogradskim ulicama. Otkrit će kako se živjelo u Zagrebu prije tristo godina bez hladnjaka, televizora i automobte što se skrivalo ispod Markovog trga na kojem je Barica prodavala svoje proizvode. U cipelama Barice Cindrek djecu u edukativnu i zabavnu šetnju vodi glumica Mia Biondić. Cjelodnevni program uključuje kreativnu radionicu od 10 do 17 sati i polusatnu turu za djecu u pratnji njihovih roditelja (10:30, 12:30 i 14:30).
Sjećarnica i strip radionica
Hommage dugogodišnjem Floraartu na Gornjem gradu prvi put održanom 1966. Cvijeće razmjenjujemo za sjećanje
Mjesto i vrijeme: Kamenita ulica br.13-15, 10:00 – do nestanka buketa
Ovo je hommage Floraartu održanom prvi put na Gornjem gradu 1966. Pedeset godina kasnije uz arkade Kamenite ulice posjetitelji će svoja sjećanja razmjenjivati s dramaturginjom i cvjećaricom Idom Jurjević od koje će u zamjenu dobiti buket. Sve će to stripom pratiti radionica Josipa Sršena i Ivana Glasnovića.
Mali plac s tavana
Mjesto susreta, druženja, kušanja i razmjene hrane, ljudskosti i kreativnosti
Mjesto i vrijeme: Vranicanijeva poljana, 10:00-17:00h
Mali plac s tavana specijalno za Mijene srca spušta se na Vranicanijevu poljanu koja na jedan dan postaje mjesto susreta, druženja, kušanja i razmjene hrane, ljudskosti i kreativnosti. Okuplja male proizvođače organske hrane iz raznih regija Hrvatske s ciljem podizanja svijesti o važnosti zdrave prehrane i izbora lokalno uzgojenih i proizvedenih namirnica organskog podrijetla. Obavite šoping s pogledom na grad!
Stoliću - prostri se!
… ili 4 tajne lokacije za 4 stola za dvoje ...
Ne događa se često da netko samo za vas, na sasvim posebnom mjestuprostre stolnjak, zapali svijeću i ponudi vam zagrebački oblizek. Irina Bani Bistro Fajn pripremaju četiri tradicionalna zagrebačka jela, a stolić će seprostrijeti pažljivim slušateljima 93.9MHz. Radio ćemo iskoristiti na najbolji mogući način, kao medij koji spaja glad šetače Gornjim gradom i odlične kuhare kojima je najveća sreća izmamiti osmijeh zadovoljnog gosta. Naćulite uši dok šećete Gornjim gradom jer možda će jedan stolić biti baš vaš!
Social Muscle Club & One Night Stand Band
Performans koji vježba društvene mišiće – multidisciplinaran događaj koji stimulira komunikaciju. (sudjeluje 100 ljudi)
Autori i moderatori: Rahel Savoldelli, Benedikt Wyss, Christoph Schön, Jesse Inman, Sandra Lichtenstern, Sanjin Kaštelan, Jadranka Žinić Mijatović, Nikola Mijatović, One Night Stand Band
Mjesto i vrijeme: Atrij Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, 19:00-23:00h
Prvi puta u Hrvatskoj 100 ljudi povezat će se tlakom, brzinom otkucaja srca ili nekom trećom mjerom iznenađenja. Gornjograđani, turisti i prijatelji Muzeja prekinutih veza kroz igre, glazbu i performans razbijat će ustaljene društvene norme uz pomoć umjetnika i performera iz Njemačke, Švicarske, Austrije i Hrvatske. One Night Stand Band, glazbeni kolektiv sastavljen od zaposlenika MPV zaokružiti večer jer, poneseni sjajnom energijom, nakon 'jedne noći' nisu prestali svirati.
Škrabanje u Škrabatoriju
Kafić Škrabatorij, 10:00 - do dugo u noć
Na terasi omiljenog okupljališta gornjogradskih srednjoškolaca zagrebački umjetnici tijekom cijelog dana ‘škrabaju’, a svoje radove izložit će u Škrabatoriju na Katarininom trgu.
Soundwalks: Der Flaneur i Pokretni radio
Katarinin trg, svaki neparni sat, 11:00 – 17:00
Šetnja uz koju se igra percepcijom vremena, prostora, zvuka i fotografija u svrhu dubljeg doživljaja grada. Šeće se uz njemačku umjetnicu Tinu Saum i studente ALU. Pokretni radio je kratkodometna radio postaja koju autor prenosi na svojim leđima.
Publika je pozvana da sudjeluje u zvučnim šetnjama s vodstvom prilikom kojih će slušati zvukove i govore koji evociraju sjećanja vezana uz prostore Gornjeg grada i dovode u odnos prošlost i sadašnjost. Radio pokreće Tin Dožić, student novih medija.