Na lubanji žene u Krapini pronašli smo čak 35 ureza. Prvo smo mislili da je kanibalizam, a kad smo otkrili o čemu je riječ nismo mogli vjerovati

Nazvana je Lubanja C i najpoznatiji je nalaz iz krapinske zbirke neandertalaca. Slavnoj lubanji, koja predstavlja nezaobilaznu referencu u svjetskoj paleoantropologiji i znanosti o evoluciji čovjeka, posvećena je izložba "Lubanja C – svjetska paleoantropološka baština" koja će posjetiteljima Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu biti dostupna od 7. studenog do 14. prosinca.

- Nesumnjivo najpoznatiji nalaz iz krapinske zbirke je tzv. Lubanja C, kako ju je nazvao Dragutin Gorjanović- Kramberger.

Najvjerojatnije se radi o lubanji odrasle žena. Ona je ujedno i najcjelovitiji nalaz lubanje s nalazišta, a očuvan je gotovo čitav gornji dio lica. To omogućava provođenje brojnih morfoloških analiza. Osim toga, na čeonoj kosti te osobe, uočeno je čak 35 paralelnih ureza čiji obrazac nije moguće objasniti kanibalizmom, najvjerojatnije se radi o nekoj vrsti pogrebnog rituala drevnih stanovnika Krapine – rekao nam je autor izložbe dr. Ivor Janković, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na Institutu za antropologiju u Zagrebu.

Neandertalci su izumrla vrsta hominida. Moderni ljudi i neandertalci potječu od zajedničkog pretka, a ne evolucijskom su se putu razdvojili prije oko 300.000 godina. Neandertalski ostaci prvi su put pronađeni 1856. godine u njemačkom rudniku Neanderthal po kojemu su dobili ime. Hrvatska ima dva vrijedna neandertalska nalazišta: Vindiju i Krapinu. Tragom dojave učitelja Stjepana Rehorića paleoantropolog Dragutin Gorjanović-Kramberger je 1899. godine na Hušnjakovu brijegu kod Krapine otkrio znamenite "kosti pračovjeka". Fosilni ostaci krapinskih neandertalaca, koji su živjeli prije oko 130.000 godina, čuvaju se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju.

Lubanja C, najpoznatiji je nalaz iz krapinske zbirke neandertalaca

Mario Krištofić/

- Nalazište na Hušnjakovu brijegu u Krapini jedno je od najznačajnijih nalazišta neandertalaca u svijetu. Na njemu je Dragutin Gorjanović-Kramberger između 1899. i 1905. godine pronašao devetstotinjak kostiju koje možemo pripisati neandertalcima, više od tisuću kamenih izrađevina, te nekoliko tisuća nalaza faune, dio koje je tamo došao upravo kao plijen neandertalaca. Na krapinskom nalazištu prisutan je veći broj neandertalaca: procijene idu od dvadesetak pa čak do 80 osoba. U uzorku su prisutna oba spola te ljudi različite dobi, a sve to omogućava vrlo detaljan uvid u izgled, ponašanje i druge odlike te populacije. Zbog toga je Zbirka Krapinskog diluvija i dana nezaobilazna stanica za sve koji proučavaju neandertalce – pojasnio je Janković.

Naglašava kako je izložba koncipirana tako da bude pristupačna širokoj javnosti, a istodobno znanstveno utemeljena i relevantna za stručnjake.

- Koncept izložbe će možda nekome biti pomalo neobičan. Naime iako je krapinska zbirka izuzetno bogata nalazima, odlučili smo priču ispričati preko samo jednog, i to najpoznatijeg nalaza, Lubanje C. Naravno, kroz snimljeni film koji je integralan dio izložbe, posjetitelji će prvo saznati nešto o neandertalcima, o samom nalazištu u Krapini i njegovom značaju, a potom i zvijezdi izložbe, Lubanji C. Nadamo se da će se takav, pomalo neobičan koncept izložbe, svidjeti posjetiteljima, da će nešto naučiti, te da će im susrtet s našom 130 000 godina starom neandertalkom pružiti emotivan doživljaj. Nama koji smo imali prilike i zadovoljstvo raditi na izložbi, svakako jest – zaključio je Ivor Janković.