Osnovna škola Žnjan-Pazdigrad, čiji su autori Mirela Bošnjak, Mirko Buvinić i Maja Furlan Zimmermann, koji čine studio x3m, najbolje je arhitektonsko ostvarenje u 2017. godini, prema mišljenju stručnog žirija Udruženja arhitekata Hrvatske.
Nagrada Viktor Kovačić autorima je dodijeljena u četvrtak u izložbenom prostoru Tehničkog muzeja. Osnovna škola u Splitu nastavlja se na tradiciju najboljih dječjih obrazovnih ustanova na ovim prostorima, počevši od sedamdesetih, Borisa Magaša, Hildegard Auf Franić i Škole u Koprivnici Studija UP, a podsjetimo kako je početkom dvijetisućitih znalo biti čak nekoliko škola ili vrtića u konkurenciji za najbolju građevinu.
Tereni na krovu
Autori opisuju Pazigrad kao splitsku četvrt gdje se uz novoizgrađene višestambene zgrade i prodajne centre mogu pronaći zapuštena poljoprivredna zemljišta i obiteljski vrtovi, a javni je prostor sveden na nepovezanu uličnu mrežu. Zato su prostor škole, koja ima poprilično kvadrata, stvorili kao mjesto i edukacije i druženja i igre, odnosno, predvidjeli su i javni prostor.
Sportski tereni nalaze se i na krovu škole, a slikovitosti projekta pridonosi tipografija Nikole Đureka na pročelju škole. Za nagradu Viktor Kovačić školi je konkurirao jedino Bazen u Vukovaru Idisa Turata.
Bernardi
Najbolja je prošlogodišnja kuća, u kategoriji Drago Galić, Kuća za dvoje na zagrebačkoj Perjavici, koju je projektirao Bogdan Budimirov, arhitekt i inženjer, za sebe i suprugu. U kategoriji Bernardo Bernardi, za oblikovanje i unutarnje uređenje, nagradu su podijelila dva rada. Jedan se nalazi u Zadru, na Trgu tri bunara: riječ je o Malom arsenalu, Centru za posjetitelje HERA koji oblikuju Iva Letilović i Igor Pedišić u suradnji s Vladimirom Končarem.
Bogdan Budimirov: Stambena kuća za dvoje
Drugi je riječki novi MMSU koji je u prostoru Benčića prenamijenio Dinko Peračić. Najbolja publicistika (nagrada Neven Šegvić) je “13 arhitektonskih razgovora” Davora Salopeka.
Nagradu za životno djelo dobio je Ante Rožić, koautor hotela Maestral (zajedno s Matijom Salajem i Julijom de Lucom). Rožić je i napravio urbanistički plan Brela, a najveći je dio opusa ostvario u Južnoj Dalmaciji. Bavio se turističkom arhitekturom i urbanizmom uz more šezdesetih godina, kada je broj hotela rastao ogromnom brzinom, no uspio je sačuvati mjeru i zato Stručni savjet kojemu je na čelu bila Ana Mrđa zaslužuje sve pohvale za odluku da se ova nagrada dodijeli Rožiću.