IZLOŽBENA 2019.

NAJBOLJE IZLOŽBE U 2019. Uvrštavanje Borisa Bućana u stalni postav MoMA-e obilježilo je hrvatsku likovnost

 Damjan Tadic / CROPIX
Godinu 2019. obilježilo je više važnih događaja za hrvatsku likovnost. Boris Bućan uvršten je u novi stalni postav njujorškog Muzeja moderne umjetnosti. Bućan je, inače, prvi hrvatski autor u stalnom postavu znamenite MoMA-e. A novi su postav američki mediji dočekali u pravilu hvalospjevima, stizale su pohvale na rad osoblja muzeja na čelu s ravnateljem Glennom Lowryjem. Kritičar The New York Timesa napisao je da je MoMA napokon “živuća institucija 21. stoljeća, a ne spomenik zastarjeloj povijesti”. Fotografkinja Marina Paulenka, koja je kod nas pokrenula festival fotografije Organ Vida, došla je na čelo prestižnog fotografskog festivala međunarodne reputacije smještenog u Amsterdamu, Unseen. Meštrovićeva je skulptura “Napuštena” oborila sve rekorde, prodana je na aukciji koja se odvila u pariškom Christie’su za 331.000 eura. Inače, sve je više prodajnih izložbi kod nas, osvješćuje se i taj dio likovnog sektora.Bilo je i nekoliko gafova, primjerice, Muzeju Mimara nije trebala izložba naziva “Picasso: otkrivajući remek-djela”. Naime, još se ne može sa stopostotnom sigurnošću tvrditi jesu li dva djela koja su izložili djela španjolskog umjetnika, no sigurno se može tvrditi da to nisu remek-djela.Svjetsku je scenu, među ostalim, pred sam njezin kraj obilježio rad Maurizija Cattelana, talijanskog enfant terriblea, koji je cinično, no slikovito, ukazao na stanje na tržištu umjetnina danas te je bananu zalijepio sivim ljepilom i to prodao za 120.000 eura po komadu. Cattelan je rad nazvan “Komedijaš”, naime, prodavao u tri edicije na poznatom sajmu umjetnina Art Miami. Svijet je izgubio velikane fotografije, Roberta Franka i Petera Lindbergha.A ovo je naš izbor izložbi za proteklu godinu.
Godinu 2019. obilježilo je više važnih događaja za hrvatsku likovnost. Boris Bućan uvršten je u novi stalni postav njujorškog Muzeja moderne umjetnosti. Bućan je, inače, prvi hrvatski autor u stalnom postavu znamenite MoMA-e. A novi su postav američki mediji dočekali u pravilu hvalospjevima, stizale su pohvale na rad osoblja muzeja na čelu s ravnateljem Glennom Lowryjem. Kritičar The New York Timesa napisao je da je MoMA napokon “živuća institucija 21. stoljeća, a ne spomenik zastarjeloj povijesti”. Fotografkinja Marina Paulenka, koja je kod nas pokrenula festival fotografije Organ Vida, došla je na čelo prestižnog fotografskog festivala međunarodne reputacije smještenog u Amsterdamu, Unseen. Meštrovićeva je skulptura “Napuštena” oborila sve rekorde, prodana je na aukciji koja se odvila u pariškom Christie’su za 331.000 eura. Inače, sve je više prodajnih izložbi kod nas, osvješćuje se i taj dio likovnog sektora.Bilo je i nekoliko gafova, primjerice, Muzeju Mimara nije trebala izložba naziva “Picasso: otkrivajući remek-djela”. Naime, još se ne može sa stopostotnom sigurnošću tvrditi jesu li dva djela koja su izložili djela španjolskog umjetnika, no sigurno se može tvrditi da to nisu remek-djela.Svjetsku je scenu, među ostalim, pred sam njezin kraj obilježio rad Maurizija Cattelana, talijanskog enfant terriblea, koji je cinično, no slikovito, ukazao na stanje na tržištu umjetnina danas te je bananu zalijepio sivim ljepilom i to prodao za 120.000 eura po komadu. Cattelan je rad nazvan “Komedijaš”, naime, prodavao u tri edicije na poznatom sajmu umjetnina Art Miami. Svijet je izgubio velikane fotografije, Roberta Franka i Petera Lindbergha.A ovo je naš izbor izložbi za proteklu godinu.

1. Umjetnost i život su jedno: Udruženje umjetnika Zemlja 1929. - 1935. (Klovićevi dvori, Zagreb)

Zagreb, 251119.Jezuitski trg.Obilazak izlozbe grupe Zemlja.Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadic / CROPIX

Petar Prelog, koji je autorski predvodio izložbu grupe Zemlja, izvrstan je stručnjak. Doduše, nedostaje mu životnija interpretacija pojedinih ličnosti koje su obilježile ovu iznimno životnu umjetničku grupu. Unatoč tome, s nizom suradnika postavio je izložbu koja je prvi put interpretirala Zemlju nakon gotovo pola stoljeća. Grupa umjetnika i arhitekata snažne političke orijentacije vruć je krumpir i dandanas u društvu u kojem vladaju jake ideološke podjele. Bili su lijevo orijentirani, nacionalno i socijalno osviješteni, željeli su umjetnost približiti masama. Prilika je to, a izložba se produljuje i u sljedeću godinu, da ...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. prosinac 2025 11:45