OKOLIŠ SJEĆANJA

NEKADAŠNJI ZLOGLASNI ZATVOR KAO MJESTO PERFORMANCEA Goli otok pod opsadom suvremenih umjetnika

Sandra Sterle
Radovima in situ šaljemo poruku da mjesta na kojima su počinjeni zločini trebaju postati mjesta sjećanja, učenja i pamćenja, kaže Darko Bavoljak

Nekoć zloglasni Goli otok nakratko je prošli vikend zaposjela grupa hrvatskih umjetnika.

Grub, hladan, ogoljen otok i njegova prošlost bio je inspiracija Svenu Stilinoviću, Igoru Kuduzu, Darku Fritzu, Zoranu Paveliću, Tajči Čekadi, Damiru Čargonaju Čarliju, Kati Mijatović, Igoru Grubiću i Miju Vesoviću. Posjet umjetnika je dio buduće izložbe “Okoliš sjećanja 2016./2017. - umjetnost kao otpor represiji”, koja će se sastojati od radova 25 umjetnika, a zamišljena je tako da svaki umjetnik nakon posjeta otoku, kao reakciju na viđeno izvede svoj rad. Projekt se izvodi u partnerstvu Udruge Goli otok “Ante Zemljar” iz Zagreba, Muzeja Moderne i suvremene umjetnosti Rijeka i Galerije 90-60-90 Centara za nezavisnu kulturu i mlade - Pogon Zagreb. No duša ove akcije koja je i oživljena verzija jedne slične akcije je redatelj i fotograf Darko Bavoljak, predsjednik Udruge Goli otok “Ante Zemljar”. Naime, sličnu inicijativu pokrenuo je prije 15-ak godina Damir Čargonja Čarli, kada su na otoku bili Kožarić, Martek, Molnar, Stilinović i drugi, ali koja je pomalo pala u zaborav.

Radni vikend

Sada su već u samo par mjeseci Goli otok posjetili brojni umjetnici. Prva grupa u lipnju i srpnju, druga prošli vikend, a u planu je i svibanj iduće godine. Sve će rezultirati zajedničkom izložbom krajem 2017. godine u Rijeci u MMSU i u Zagrebu u Jedinstvu.

Umjetnici su na radni vikend na otok stigli čamcem preko Lopara na Rabu. Tri desetljeća otkako je s njega na slobodu otplovio i posljednji zatvorenik.

- Zatvor je zatvoren 1989. godine. U prvoj fazi bio je isključivo zatvor za političke zatvorenike. Potom sve do 1988. godine postaje zatvor političkih zatvorenika i starijih maloljetnika i mlađih punoljetnika koji su počinili teža djela. Prva faza u vrijeme kada je zatvor bio kao koncentracioni logor je stručno više istražena, dok je druga nama manje poznata - kaže Darko Bavoljak.

Primjerice, umjetnica Tajči Čekada svoj je kratki boravak na otoku sažela u video performans. Njen je rad kolaž vrlo kratkih, ali brojnih videa u kojima je umjetnica bilježila svoje tjelesne intervencije na njoj najzanimljivijim lokacijama i kratkih videa dobivenih tehnikom stopmotion animacije.

- Kada se prvi put stupi na Goli otok, očekuje se užas, ali ga se ne može doživjeti. Za usporedbu, to je kao da uđeš u osinjak, hodaš, gledaš, očekuješ, ali osa više nema. Na kraju ostaje osjećaj gadljivosti za sve što je učinjeno ovdje, što je učinjeno jednom otoku koji je simbol nagomilanog nesuglasja u društvu koje i dalje postoji - ističe Bavoljak.

Kata Mijatović izvela je prostornu intervenciju ‘’Iz Arhiva snova/Goli otok’’. Ispisi osam izabranih tekstova snova na hrvatskom, engleskom i talijanskom jeziku, iz on-line projekta Arhiv snova, aplicirani su na zidne plohe nekadašnjeg restoranskog kompleksa. Rad polazi od pretpostavke da se jedini prostor intime i slobode u represivnim sustavima kakav je Goli otok mogao zadržati samo tijekom spavanja, u snovima.

Pijetet i red

Program projekta u ovoj se fazi bavi istraživanjem dokumentarne i arhivske građe, boravkom umjetnika na Golom otoku, susretima s lokalnom zajednicom, izvođenjem radova, snimanjem akcija, performansa i site specifica. Za prošle akcije u srpnju umjetnici su izveli svoje radove u sklopu međunarodnog Volonterskog kampa, kada je hortikulturno uređen dio kompleksa logora na Golom otoku, perivoj pred upravnom zgradom.

- Umjetnici svojim radovima, performansima i instalacijama in situ šalju poruku da mjesta na kojima su počinjeni zločini trebaju postati mjesta sjećanja, učenja i pamćenja - kaže Bavoljak.

Instalacija Darka Bavoljaka

Želja je odaslati poruku da je žrtve golootočkog kompleksa potrebno pamtiti na dostojanstven način i obilježiti sjećanje na njih umjetničkim akcijama, te kroz umjetnost progovoriti o represiji.

- Poticanjem umjetnika, a posredno i publike, suočavamo se s prošlošću, upozoravamo na žrtve totalitarnih režima i nudimo pomoć pri definiranju sadržaja budućeg zaštićenog područja Goli otok. Postav memorijalnog centra na Golom otoku trebao bi imati dio koji će se odnositi na suvremenu umjetnost - ističe D. Bavoljak, koji je autor filma “Goli otok” koji tematizira logor za vrijeme trajanja sukoba Tito-Staljin od 1949. do 1955. godine.

U lipnju je Goli otok dobio stupanj preventivne zaštite kao Asocijativni krajolik Golog otoka. U roku od tri godine nužno je napraviti konzervatorske podloge za obnovu i napraviti ono što je ovdje nužno kao osnovno - uspostaviti pijetet i red u smislu pružanja informacija onima koji posjete otok.

- Postoji suptilna veza između umjetnika i Golog otoka. I umjetnici često pripadaju marginaliziranoj skupini, društvo ih teško prihvaća, nepoželjni su jer u biti žele bolje društvo. Provokacija je dobra jer potiče na suočavanje s drugačijim mišljenjem, nešto što je kod nas još tabu - zaključuje Bavoljak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. listopad 2024 00:02