BOUTIQUE ART FAIR

'NESVRSTANI' U LAUBI: VEČERAS OTVARANJE SAJMA NEZAVISNE UMJETNIČKE SCENE Uz djela hrvatskih umjetnika u ponudi i radovi Pabla Picassa i Josefa Albersa

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 23.05.2019. u 10:47

Ranko Šuvar / CROPIX

Jelena Pavlinušić i Tena Bakšaj

Boutique Art Fair “Nesvrstani” otvara se u večeras u zagrebačkoj Laubi. Umjetnički radovi koji su na prodaju moći će se pogledati do nedjelje uz popratni svakodnevni program. O svemu razgovaramo s mladim kustosicama Laube Jelenom Pavlinušić te Tenom Bakšaj, koju smo upoznali i kroz djelovanje u Kolektivu emge.

Jelena Pavlinušić najavljuje program: “Sudjeluje jedanaest galerija i trinaestoro umjetnika samostalno. Raspon će izloženih radova biti poprilično velik, od umjetnina iz pedesetih i šezdesetih godina s potpisom Picelja, Rašice, protagonista EXAT-a 51 i Novih tendencija pa do suvremene umjetnosti.

Izlažu i dvije međunarodne galerije, to su AAC International koja na međunarodnoj sceni predstavlja hrvatske autore među kojima su Stjepan Šandrk, Nikola Vrljić, Fedor Fischer, Ivana Jurić i drugi, te Galerija Marco Antonio Patrizio iz Padove koja među ostalima izlaže djela Josefa Albersa i Pabla Picassa, većinom grafike. Vlasnici su ove talijanske galerije čuli za održavanje sajma te su se prijavili.

Među samostalnim su izlagačima Mia Matijević, Maja Gjajić, Ivica Purgar, Monika Meglić i drugi”. Ne mogu svi koji se prijave sudjelovati: “Selekcija kvalitete postoji, između ostalog i zato što je bilo više prijava nego što imamo prostornih kapaciteta”, govori naša sugovornica.

Cijene

I Lauba zastupa sedmero umjetnika, to su Marija Ujević Galetović, Đuro Seder, Gordana Bakić, Duje Jurić, Kristijan Kožul, Tarwuk i Alem Korkut. Oni drže cijene u dogovoru s Laubom. O ostalim cijenama umjetnici koji izlažu u sklopu galerija savjetuju sa svojim galeristima, a ako izlažu samostalno, znaju i kustose Laube pitati za savjet, i oni ih upute kako da prilagode cijene. No, u principu je odluka na njima, jer sami sebe zastupaju. Jelena Pavlinušić najavljuje i street art program tijekom trajanja izložbe:

“Krećemo i u oslikavanje susjedne zgrade. To je, inače, uz Laubu, jedina sačuvana zgrada iz kompleksa bivše konjaničke vojarne. Oslikat će je street art umjetnici Ivan Blažetić Šumski, Tea Jurišić, Ana Ratković Sobota, Dominik Vuković i njemački umjetnik Dome.” Među glazbenicima koji se najavljuju su Miki Solus, Chui te više DJ-eva. Na samom otvaranju nastupa Kensington Lima. “Birali smo bendove s alternativne scene, za koje vjerujemo da su zanimljivi za čuti, a nisu previše razvikani u široj javnosti”, govori Jelena Pavlinušić.

Naziv

Nesvrstani smislili su prošle godine kada je sve i započelo: “Željeli smo uključiti sve one koji pripadaju nezavisnoj umjetničkoj sceni i produkciji, koji nisu financirani državnim budžetima u smislu hladnog pogona. Nismo zvali muzeje niti gradske galerije, već one nezavisne ili privatne.” Jelena Pavlinušić smatra kako je ove godine još bolji izbor galerija i umjetnina.

Prodaja je, dodaje, išla dobro prošle godine, vjeruje da će tako i sljedeće: “Išlo je dobro i na samom sajmu, a i kasnije su nas znali kontaktirati radi kupnje pojedinih radova koje su vidjeli, nakon što se zatvorila izložba.”

Panel diskusija 

Iz Laube najavljuju i panel diskusiju, među temama su pravni i financijski okvir tržišta umjetnina, mogućnosti poreznih olakšica, zakon koji bi pridonio razvoju tržišta u Hrvatskoj i sl. U subotu će se održati panel diskusija “Tržište umjetnina jučer, danas, sutra, primjeri prakse”. Kako kaže naša sugovornica:

“Imamo gostujuće predavače, primjerice iz Njemačke dolazi Kristian Jarmuschek koji je osnivač Berlinskog sajma umjetnina i predsjednik udruge galerista u Berlinu, s njim će razgovarati umjetnik Kristian Kožul i kritičar Bojan Krištofić.” Je li im želja udružiti se s međunarodnim sajmovima? “Da. Inače, mi smo jedina zagrebačka galerija koja je dio Larry’s list.”

Uvid u tržište

Naša druga sugovornica, mlada Tena Bakšaj, ekipi Laube pridružila se prošle godine: “Pozvala me Jelena da se uključim u volonterski program nakon čega se otvorila prilika da uskočim i radim. Studirala sam povijest umjetnosti, ali sam diplomirala njemački i francuski na Filozofskom fakultetu”. Za mlade profesionalce je, kaže, važno da se uključe u ovaj tržišni segment umjetnosti:

“Danas je to neizostavno. Svaki povjesničar umjetnosti mora imati neko znanje o cijenama i tržištu umjetnina, to je nešto što sam i sama željela naučiti. Radom u državnoj instituciji ne bih dobila takav uvid u tržište, u Laubi je fluktuacija ljudi, događaja, projekata, sve je intenzivnije pa se i brže uči”. Sam je studij povijesti umjetnosti, kaže, Tenu Bakšaj, više orijentiran na faktografiju.

“Nakon diplome krenu se učiti ostale stvari poput rada s ljudima, umjetnicima, komunikacije s medijima, produkcije sadržaja. Rekla bih i da su umjetnici Istočne Europe sve zanimljiviji međunarodnom tržištu, i da će se situacija na ovom polju još razvijati, a tržište s vremenom postati stabilnije.” 


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo