Na tri je etaže postavljena u Galeriji Klovićevi dvori izložba "U početku bijaše kraljevstvo", koja je središnji događaj jubilarne 2025. godine, posvećene proslavi 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, a održava se pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske u koordinaciji Ministarstva kulture i medija.
Predmeti na izložbi koja se otvara u četvrtak došli su sa svih strana Hrvatske, čak i iz inozemstva, a tu su, istaknuo je autor izložbe Dino Milinović na konferenciji za medije u srijedu, da nas podsjete na neke ključne trenutke hrvatske povijesti.
"Kada govorimo o obljetnici kraljevstva netko će reći da obilježavamo 925. godinu, godinu krunjenja kralja Tomislava, no mi to ne tvrdimo. Povijest to uostalom ne tvrdi. Mi želimo ispričati priču o nečemu što je doista kraljevstvo i priču o trajanju jedne ideje, jednog političkog ideala kroz sva iduća stoljeća, sve do 1918. godine, do kraja tog kraljevstva te do moderne Hrvatske".
Kako je rekao ta priča nije bila jednostavna za ispričati, za svaku su dvoranu našli jednu temu koja im se činila bitnom za spoznaju hrvatske povijesti.
A priča o hrvatskom kraljevstvu počinje na prvoj etaži s najznačajnijim natpisima s imenima hrvatskih knezova, kraljeva i kraljica, koji čine "arhiv u kamenu", jedinstven u europskim razmjerima, među kojima se ističe natpis sa sarkofaga kraljice Jelene koji je poslužio za rekonstrukciju dijela vladarske dinastije Trpimirovića u 10. stoljeću.
Jedan je od dragulja izložbe nalazi se u ovom dijelu, Višeslavova krstionica, koja je u Hrvatsku stigla 1942. iz Venecije, ali se vjeruje da potječe iz Nina.
Izložena je po prvi put otkako je 50-tih godina prošloga stoljeća postala dijelom stalnog postava Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
Na izložbi je i replika Bašćanske ploče, prvog pisanog spomenika na glagoljici i narodnom jeziku koji spominje jednog hrvatskoga kralja – Zvonimira, zatim dragocjene insignije kraljevske vlasti iz vremena stranih dinastija, poput anžuvinske krune iz Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru, ili ophodnoga križa koji je nedavno vraćen zadarskim franjevcima nakon što je bio ukraden 80-tih godina prošloga stoljeća. Tu je i jedno od najznačajnijih djela srednjovjekovnog europskog zlatarstva, škrinja sv. Šimuna (na izložbi je predstavljena vrhunskom replikom), s pripadajućim predmetima – kaležom, maramom i spomenutom krunom – koji svi svjedoče o visokoj razini vjerskog i kulturnog života u Zadru i drugim dalmatinskim gradovima u 14. stoljeću.
Među raritetima ove izložbe ističe se i rijetko izlagani Ladislavov plašt iz Riznice zagrebačke katedrale (11.-14. st.), kao i tzv. "Bjelokosni plenarij" (11.-17. st.), vezan uz osnivanje Zagrebačke biskupije i dinastiju Arpadovića. Od pisanih dokumenata, iz Vatikanske apostolske knjižnice stigao je prijepis naše najvažnije srednjovjekovne kronike, "Salonitanske povijesti" (Historia Salonitana) Tome Arhiđakona, nesuđenoga splitskog nadbiskupa. Austrijska nacionalna knjižnica iz Beča posudila je za potrebe ove izložbe rijetki primjerak tiskanoga govora Bernardina Frankapana Oratio pro Croatia(1522.), dramatično svjedočanstvo o pustošenjima zemlje nakon strašnog poraza u Krbavskoj bitci (1493.), o čemu govori i pop Martinac u II. Novljanskome brevijaru, koji je također ovdje izložen. Izloženo je i dirljivo pismo Petra Zrinskog supruzi Katarini koje piše dan uoči smaknuća...
Stoljeću stalnih ratova posvećena je jedna cijela prostorija, ovdje su posebno zanimljivi pramčani kipovi – pulene – galija koje su sudjelovale u pomorskoj bitci kod Lepanta (1571.) ili letak koji na njemačkome jeziku objavljuje pobjedu kršćanske vojske u Bitci kod Siska 1593. Slava koju je pritom zadobio hrvatski ban Toma Erdödy posvjedočena je ne samo u njegovom nadgrobnom spomeniku iz Zagrebačke katedrale, nego i na slici koju smo za ovu priliku posudili iz muzeja u Bojnicama (Slovačka).
Razdoblje humanizma i renesanse ("Usprkos ratu: pero je jače od mača") predstavljeno je kroz primjere kamene plastike Jurja Dalmatinca, Ivana Duknovića, Nikole Firentinca i Franje Vranjanina- Laurane. Po prvi puta može se vidjeti nadgrobni spomenik zagrebačkog biskupa Luke Baratina (16. st.), upotpunjen s dijelovima nađenim nakon potresa 2020. godine. Tu je i filigranski rađeno poprsje Antonia Barresija, jedino djelo europski poznatoga Laurane u hrvatskim zbirkama, kupljeno na aukciji u Londonu 1997. godine.
"Riječ je o najljepšoj umjetnini koju imamo u Hrvatskoj", rekao je Dino Milinović tijekom premijernog razgledavanja postava.
Razdoblje vladavine habsburške dinastije (1527.-1918.) predstavljeno je raskošnim portretima članova kraljevske obitelji, među kojima se ističe onaj Marije Terezije, kao podsjetnik na činjenicu da je Hrvatski sabor prvi prihvatio Pragmatičku sankciju koja je omogućila da ženski nasljednik sjedne na carsko prijestolje.
U posljednjoj sekciji koja se odnosi na 19. stoljeće, Hrvatski narodni preporod i procvat građanske kulture brojni su izlošci, od tiskarskog stroja iz vremena Ljudevita Gaja, do predloška za Bukovčev zastor u Hrvatskome narodnom kazalištu i programa koji je izveden na otvaranju kazališta 1894. Tu je i Kukuljevićev govor povodom proglašenja hrvatskoga jezika za službeni u Hrvatskome saboru Središnja osoba u ovom dijelu je ban Josip Jelačić. Izložen je njegov portret, grafike s prikazima svečanog ulaska u Zagreb i prijelaza preko Drave 1848., njegova odora, osobni predmeti, kao i zastava rađena prigodom njegovog ustoličenja za bana.
Izložba završava s dvoranom posvećenom Ustavu Republike Hrvatske, "kao kruni tisućgodišnjeg hoda kroz povijest"
U prizemlju, gdje je poseban dio izložbe, a donosi priču o kralju Tomislavu, mogu se vidjeti izvorni povijesni dokumenti i umjetnine koje svjedoče "o njegovu fenomenu, koji se razvio kroz stoljeća, a kulminirao velikim jubilejom 1925. godine".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....