Prošlo je deset godina otkako je krenulo Bijenale slikarstva u Domu HDLU-a, ove se godine održava šesto izdanje i čini se da je slikarstvo itekako prisutno na domaćoj suvremenoj umjetničkoj sceni.
Ne samo da je prisutno nego je možda i jedan od vodećih medija kojima se izražavaju današnje generacije umjetnica i umjetnika. Već prvi pogled na radove pokazuje da je produkcija šarolika, da tu ima svega, od figuracije, preko ekspresije, do apstrakcije.
I izbor autora je šarolik, od velikana slikarstva, Sedera i Kesera, preko vodećih imena starije i mlađe srednje generacije Artukovića, Novaka, Vekića, Vehabovića, Šumonje, Fischera, Akrapa, sve do onih koji su se na neki način tek počeli afirmirati, kao i onih čije vrijeme tek dolazi. Sve u svemu, ukupno je prisutno 75 umjetnica i umjetnika s oko 150 radova, koliko je bilo i prijava.
- Mislim da smo ovom selekcijom uspjeli pokriti oko 80 posto scene - kaže Tomislav Buntak, predsjednik HDLU-a i dekan ALU, koji je uz Anitu Ruso, Roberta Šimraka, Josipa Zankija i Zlatana Vrkljana birao radove za ovogodišnji Bijenale slikarstva.
Što se tiče selekcije, dodaje, jedan je od kriterija bio da su radovi nastali u posljednje dvije godine. Tako da, ako nema nekih važnih imena, jedan je od mogućih razloga da nisu izlazili s novim radovima.
U znaku slikarica
Temeljna je ideja Bijenala slikarstva, ističe Buntak, pokazivanje dvogodišnje produkcije slikarske scene u Hrvatskoj. - Cilj je i širokoj javnosti pokazati što sve postoji, a struku i profesiju na jednome mjestu okupiti kako bismo mogli dobiti uvid u kvalitetu koja je sada prisutna. Nije bitno da ocjenjujemo u superlativima, nego da vidimo trenutačno stanje, da vidimo što je dobro, što nije i što se sve dogodilo - objašnjava.
Ovogodišnji Bijenale u znaku je i velikog broja slikarica, njih više od 30 posto, posebno onih mlađe generacije, do četrdeset godina. - Ove godine imamo baš dobar odnos sa slikaricama, iako ih je uvijek bilo na Bijenalu, imali smo jedne godine i pozivni natječaj samo za slikarice. Uostalom, na studiju slikarstva većina su studentice - podsjeća Buntak. Uz već etablirane autorice poput Petre Grozaj, Martine Grlić, Koraljke Kovač i Gordane Bakić, sve su druge više-manje unatrag nekoliko godina nova imena na sceni, a neke su tek izašle s Akademije.
U postavu glavne izložbe Bijenala dominiraju klasične štafelajne slike, osim što je jedan novi prostor pod nazivom Galerija Ispod, u podrumu Meštrovićeva paviljona, posvećen zidnom slikarstvu kroz fotografije i reprodukcije. Nema, dakle, eksperimenata, iskoraka niti problematiziranja ili negiranja samog medija. Punokrvno slikarstvo veće ili manje kvalitete i različitih poetika zauzelo je unutarnji i vanjski prsten izložbenog prostora na Trgu žrtava fašizma.
- Kada govorimo o eksperimentu, pitanje je što je za slikarstvo eksperiment. Još smo 70-ih doživjeli eksperimente u odnosu na klasične tehnike da bi se one potom izgubile u nekom sustavnom praćenju. Ovdje smo shvatili još prije petnaestak godina, posebno gledajući svjetsku scenu, da postoji potreba da predstavljamo jedan dio aktivnosti u kojoj sudjeluju mnogi umjetnici, a to je sigurno slikarstvo.
Mnogi umjetnici upravo se izražavaju kroz slikarstvo bilo ono klasičnije, štafelajno ili pak kroz instalacije, slikarstvo koje se širi u prostor. Već smo kroz murale izašli na neki način izvan okvira. Sigurno je da se otvara prostor kako pristupiti slikarstvu, ali u smislu eksperimenata za to bi trebalo raditi jednu posve drukčiju izložbu ili jednu posebnu cjelinu - kaže Buntak.
Dominantna figuracija
Izložba počinje nekim od najboljih recentnih radova u mediju slikarstva - novim slikama Matka Vekića, Fedora Fischera, Koraljke Kovač, Zlatana Vehabovića… Vekićeve radove nedavno smo mogli vidjeti na njegovoj velikoj i hvaljenoj samostalnoj izložbi u MSU-u, Koraljka Kovač svoje je predstavila u MUO-u, a Fischer je svoj novi i iznenađujući slikarski iskorak premijerno pokazao u Varaždinu. Jedan od zanimljivijih slikara na današnjoj sceni, Grgur Akrap, prilično je produktivan posljednjih godina, a na Bijenalu je prisutan s radovima iz ciklusa izlaganim nedavno na sajmu Art Zagreb.
Što se tiče samih tendencija, i dalje je, pokazuje to Bijenale, figuracija jedan od dominantnijih izričaja na sceni, iako ne toliko koliko prethodnih godina. - Jedna skupina slikara radi figuraciju koja je vezana uz hiperrealizam, drugi rade nešto ekspresivniju figuraciju. Nova, mlađa generacija figurativaca ekpresivnija je, slobodnija, od prethodne. Ne prate toliko trend figuracije naslonjene na fotografiju i Photoshop - objašnjava Buntak. U toj novoj generaciji figurativaca ističu se Luka Kušević, Domagoj Rogina i Jurica Pušenjak. Kada već govorimo o mladim nadama naše slikarske scene, valja spomenuti i monokromatski ciklus, u žutim i narančastim tonovima tek s naznakama predmetnog svijeta, Josipa Rončevića, zatim tamni, crni, vrlo moćan poliptih Nikole Pjevačevića te Mašu Barišić i njezin originalan doprinos sveprisutnoj "hard" figuraciji.
Međunarodni program Bijenala slikarstva posvećen je ove godine irskoj sceni koja se predstavlja izložbom "Dubliners" u Galeriji Bačva, a u odnosu na prošla izdanja, novitet ovogodišnjeg je suradnja s privatnim galerijama jer, kako kaže Buntak, "nekako je logično da, bez obzira što se govori o čistoj umjetnosti, treba ići i prema prodaji, tržištu".
Popratni programi
U tom smislu suradnja je ostvarena s Galerijom Canvas te dvjema novim galerijama - Galerijom Dalia i Galerijom Cloverfield - gdje će se održati izložba Zlatana Vrkljana.
Isto tako, nastojali su, ističu u HDLU-u, i da još neke slikarske izložbe u gradu također budu u vrijeme Bijenala, poput one Stjepana Šandrka u Forumu i Mladena Galića u Galeriji Kranjčar.
U sklopu brojnih popratnih programa bit će organizirani i obilasci slikarskih ateljea, među kojima će se moći razgledati i atelje Murtić, nekadašnji Bukovčev, na Tomislavcu. I Akademija likovnih umjetnosti otvorit će svoja vrata "da oni koji su zainteresirani vide gdje sve počinje, kako se slikarstvo razvija", zaključuje Buntak i najavljuje za dvije godine simpozij o mogućnostima slikarskog obrazovanja, "gdje je sve slikarstvo potrebno u današnjem svijetu, osim u umjetničkoj produkciji".