U nastavku donosimo:
- osječku nadogradnju izložbe „Historija zaborava“ i nove priče prvih žena muzealki
- uvid u biografije kustosica koje otvaraju teme položaja žena u institucijama i njihovog često zanemarenog rada
- profil figure Jelice Belović-Bernadzikowske i njezine veze sa Zagrebom i Osijekom
- odabrane isječke iz memoara i pisama koji donose iskustva i stavove o radu, moći i vidljivosti
- stručne komentare Ane Solter (muzeologija) i Štefke Batinić
Izložba „Historija zaborava“ nakon Zagreba gdje je održana u Arheološkom muzeju dobila je svoju osječku inačicu i nove zanimljive priče prvih žena muzealki.
Zagrebačka izložba bila je posvećena prvim kustosicama zaposlenima u zagrebačkim muzejima između dva svjetska rata, ali je govorila mnogo više od toga. Kroz njihove biografije i arhivsku građu otvorila je šira pitanja položaja žena u profesionalnom svijetu – njihovog pristupa proizvodnji znanja, mogućnosti djelovanja unutar institucija te vidljivosti njihova rada. Istaknula je i profesionalne uspjehe, ali i neuspjehe i prepreke s kojima su se suočavale, od ograničenih prilika do izostanka priznanja, pokazujući koliko je njihov doprinos bio ključan, a istodobno često zanemaren u povijesti struke.
Osječka iz...