Fotografija “Pičkin dim” Ane Petrović nije najprovokativniji rad koji se posljednjih mjeseci mogao vidjeti u hrvatskim muzejima i galerijama niti je najprovokativniji rad ove umjetnice do sada. I sama autorica, kada ga je izložila, nije razmišljala o tome da će izazvati neke posebne polemike.
Bilo je to krajem prošle godine u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku na izložbi kojom se slavila okrugla obljetnica postojanja studija fotografije na Umjetničkoj akademiji, solidno odrađenoj, no revijalnoj izložbi.
Multimedijalna umjetnica Ana Petrović nije očekivala polemike jer vidjeti vaginu u muzeju, naprosto, nije baš neuobičajeno, niz je vrlo realističnih aktova trenutačno u Klovićevim dvorima na Bukovčevoj izložbi, erotika se mogla vidjeti i na izložbi Vaska Lipovca, donedavno također u istoj galeriji, a kod Lipovca su erotske teme i eksplicitnije. Akt je, uostalom, klasični žanr zapadne umjetnosti, jednako kao i portreti ili pejsaži. Anu Petrović na ovaj rad je, a riječ je o fotografiji vagine iz koje ide dim, potaknulo razmišljanje o tome kako je biti žena, umjetnica koja djeluje u Osijeku, izvan metropole. Rad je nastao već 2010. godine, a ovo je bilo prvi put da ga je izložila.
Vaginalno pripetavanje
Međutim, upravo je ovaj rad Ane Petrović, odnosno reakcija na ovaj rad, na noge dignuo pomalo uspavanu umjetničku javnost. Na inicijativu Renea Grgića Đakovića, slikara mlađe generacije koji djeluje u Osijeku, i uz podršku jedne od talentiranijih umjetnica svoje generacije, Tee Jurišić, koja odnedavno predaje u ovom gradu, organizirana je u Esseker centru izložba upravo na temu ženskog spolnog organa.
Na fotografiji: Rene Grgic Djakovic
Iako je rok bio vrlo kratak jer, kako kažu, moraju reagirati odmah, čekati bi bilo kontraproduktivno, odazvali su se mnogi njihovi kolege raznih generacija, umjetnici su i sami dovozili djela, organizirali se, vijest o izložbi širile su mnoge umjetničke udruge, od Komikaza pa nadalje. Umjetnici se bune, najčešće po društvenim mrežama, te su zaključili da je vrijeme da nešto konkretno poduzmu. I odlučili izložiti u svim postojećim umjetničkim medijima, od fotografije do slike pa nadalje, umjetničke radove na ovu temu.
Nije toliko u prvom planu interesa ovih umjetnika konkretan proces koji stoji iza čitave priče koliko sljedeća činjenica na koju još jednom jasno žele ukazati: postavljanje fotografije na izložbu ne može biti razlog ni za čiju smjenu. Kako su naveli i u pozivu na prijavu radova za izložbu, “cilj ove izložbe nije sama izložba, već naš umjetnički statement na ovu malograđansku farsu jer radilo se tu o političkom procesu ili ne, motiv za smjenu ne smije biti taj koji će diktirati granice umjetničke slobode”.
Podsjetimo kako je sve započelo. Dio članova Muzejskog vijeća Muzeja likovnih umjetnosti Osijek, u kojemu sjedi vrlo malo članova iz muzejske struke, glasalo je za razrješenje ravnateljice Jasminke Mesarić. Nabrojali su više razloga, jedan od njih bio je da je posjetitelje smetala navedena fotografija. Ispostavilo se da je jedan posjetitelj napisao pismo da ga je zasmetalo vidjeti fotografiju ženskog spolovila i još, eto, da spolovilo mora gledati baš u predbožićno vrijeme, kada je fotografija bila izložena.
Nakon prve polemike u medijima na navedenu temu javila se i Hrvatska sekcija Međunarodnog udruženja likovnih kritičara, AICA-e, koji su vrlo precizno sumirali sve događaje pa tako naveli: “O kvaliteti izložbe i na njoj izloženih djela uvijek se može argumentirano raspravljati, štoviše široki javni diskurs o suvremenoj umjetnosti je poželjan i potreban, ali subjektivni stavovi o pojedinim umjetničkim djelima te osobni svjetonazori nikad i ni u kojem slučaju nisu bili i ne smiju postati povodom za smjene i pritisak na umjetnike, kustose, povjesničare umjetnosti i kritičare te zaposlenike muzejskih ustanova”, navodeći i da tako “neodgovorno, štetno i pogubno mišljenje dijela Muzejskog vijeća otvara mogućnost da se u budućnosti cenzurira doslovce sve što vrijeđa osjećaje nekog dijela društva, po potrebi izvlačeći iz rukava fantomski adut uznemirenih građana”.
Da je na snazi novi konzervativizam, uostalom, nije tajna. Nedavno preminuli karikaturist Davor Štambuk u jednom od svojih posljednjih intervjua rekao je kako sumnja da bi njegove erotske karikature iz šezdesetih danas uopće mogle biti objavljene. Na društvenim se mrežama cenzuriraju umjetnička djela, uklonjeni su sadržaji koji se odnose na Courbetovu sliku “Podrijetlo svijeta”, na Veneru iz Willendorfa, uklonjeni su čak i postovi na Facebooku koji su se odnosili na osječki slučaj, a sadržavali su fotografiju Ane Petrović.
Na suvremenim je umjetnicima da se bore. Pokazali su to i osječkom izložbom.
