Na Murteru je podignut poprilično zanimljiv spomenik, “Spomenik prijateljstva s norveškom općinom Herøy - virtualni teleporter - lostura”.
Oblikovao ga je Goran Potušek, arhitekt koji stoji i iza uređenja plaže Luke na kojoj je spomenik podignut. Ima oblik stilizirane periske i visok je četiri metra. Periska, odnosno kako ju u ovom kraju nazivaju lostura, najveći je školjkaš Jadranskog mora, no kako je izuzetno osjetljiva na zagađenje, prijeti joj izumiranje i nalazi se na popisu strogo zaštićenih vrsta RH. Zato ovaj oblik.
Led rasvjeta
Izgrađen je od cor-ten čelika, materijala koji je, napominje arhitekt, zahvalan za održavanje, osobito na lokaciji uz more, izloženoj velikim udarima bure i velikim koncentracijama soli u zraku. U sam je spomenik ugrađeno gotovo stotinu metara trake led rasvjete “koja noću pulsira”. To je onaj dio spomenika koji je za sada dovršen.
Međutim, zanimljivim ga čini njegova software komponenta koja je u izradi. Riječ je o smartphone aplikaciji koja se temelji na tehnologiji proširene stvarnosti. Kako se navodi: “Aplikacija će omogućiti da korisnik prolaskom kroz virtualna AR vrata, a u fizičkom prostoru to se događa kada prođe između dva krila spomenika, na zaslonu mobitela ugleda norveški krajolik. Ako se okrene natrag, na ekranu će vidjeti portalna vrata za povratak u Murter”.
Ideja je da se isti spomenik instalira u Norveškoj. Aplikacija će sadržavati nekoliko najatraktivnijih lokacija Murtera i Herøya, pa će tako “korisnik u Murteru na svom pametnom telefonu moći primjerice promatrati polarnu svjetlost iznad planine koju Norvežani nazivaju Sedam sestara, dok će korisnik u Norveškoj moći uživati u pogledu na murterske plaže i otočni arhipelag uključujući Kornate”.
Tko ima više otoka
Pokraj spomenika će instalirati i informativnu tablu s uputama kako koristiti aplikaciju te s ekološkom pričom o pomoru periski na Jadranu i priči o prijateljstvu među općinama.
Kako navode iz ove općine: “Riječ je o spomeniku prijateljstva između općine Murter-Kornati i norveške općine Herøy koje su potpisale ugovor o bratimljenju i suradnji. Suradnja je započela na jednoj konferenciji u gradu Blackpool u Velikoj Britaniji na kojoj se bivši načelnik Ivan Božikov pohvalio kolegi načelniku norveške općine kako je općina Murter-Kornati, sa svojih 160 otoka, otočića i hridi najotočnija općina Mediterana. Tadašnji načelnik norveške općine Herøy, Arnt Frode Jensen se na to nasmijao i uzvratio da njihova općina broji 3000 otoka i otočića. I tako je nastalo prijateljstvo”. Ideju gradnje spomenika prvi je predložio poznati arhitekt Nikola Bašić.
Luka Ježina, viši savjetnik za razvoj i EU fondove općine Murter-Kornati, kaže: “Imali smo još druga dva rješenja u konkurenciji, osmišljeno je ovo koje se radilo u suradnji s poduzećem Novena. Kroz tjedan do dva će spomenik biti dovršen, i slijedi službeno otvaranje.”
Tema okoliša
Ukupna je vrijednost uređenja plaže Luke, na kojoj je smješten spomenik, 2,6 milijuna kuna, a kako navode, “to je u ovom trenutku najsadržajnija i najopremljenija murterska plaža”. Sam arhitekt Potušek kaže kako je ispočetka valjalo pomiriti nekoliko elemenata, kao što su “surovi atmosferski uvjeti koji utječu na trajnost i troškove održavanja spomenika, kao što su jaki vjetrovi, visoka koncentracija soli u zraku, te jako sunčevo zračenje, karakterističnih za obje općine”. Nastavlja i da je samo “oblikovanje iziskivalo univerzani jezik s obzirom na različitost kultura, mediteransku i nordijsku”.
Na spomenik se za Jutarnji osvrnuo i stručnjak za ovu vrstu skulpture Ive Šimat Banov: “Lijepo je da se išta u spomeničkom smislu događa izvan jubilarnih doslovnih i komemorativnih prilika. Ovaj spomenik i nije spomenik u klasičnom smislu. O novim tehnološkim komponentama, o kojima, iskreno, ne znam puno, poradi kojih će onaj u Norveškoj biti u Murteru, a ovaj moj/naš Murterin u Norveškoj, ne znam puno i o tome neću.
No, spomenik je socijalno, empatijsko djelo s aluzijom na ljudsko bratstvo i bratimljenje i suradnju između dva grada. Kao temu uzima ono što je doista problem; uništenje okoliša i devastacija prirodnoga prostora, odnosno nestanak vrsta poput periske ili što mi ovdje nazivamo losturom. Ne bih stoga sudio o spomeniku nemilosrdnim kriterijima struke nego bih pohvalio smisao.”