Marko Brajović, koji je odrastao u Hrvatskoj, u Rovinju, poznati je arhitekt u Brazilu. Njegovi projekti u skladu s prirodom idu u rasponu od hotela do urbane opreme. Zadnji projekt koji je izašao iz njegovog studija je Ninho, prototip biourbane opreme koja poziva ljude da uspore, odmore se, povežu sa sobom i okolišem. A što za to može biti bolje od mekane sofe pod vedrim nebom...
U vremenu visokog stresa u kojem živimo, opterećeni društvenim mrežama i raznim teškim sadržajima, svakome bi dobro došlo da u danu napravi pauzu. Projekt Ninho može se gledati kao arhitektura i instalacija, a sada je dio izložbe na kojoj je predstavljen u Parque da Água Branca u São Paulu, poput lagane ekološke intervencije.
Ovo veliko gnijezdo za ljude izgrađeno je od borovine i reciklirane plastike. Mekane sofe u obliku jajeta potiču posjetitelje da se opuste, uživaju u drveću i slušaju ambijentalne zvukove parka. Dizajn je inspiriran načinima na koje ptice i kukci grade svoje domove. Iako se nalazi u parku, nalazi se i u velikom gradu i pokazuje na koji način se u urbanom ambijentu povezati s prirodom, ali i životinjama.
Prototip Ninho je inspiriran gnijezdima ptica koje skupljaju blago na urbanim rubovima kako bi ispreplele prirodu i umjetnost. Unutar ovog prostora, ljudi uče i kako su nas životinjski arhitekti oduvijek nadmudrivali. O ovom je projektu pisao i uvaženi portal za arhitekturu i dizajn designboom.
"Oko ove instalacije nalazi se Izložba životinjskih arhitekata, koju je kurirao studio, a koja duboko istražuje građevinske navike neljudskih graditelja. Izložba je podijeljena u tri dijela. Prvi se fokusira na ptice i kukce, predstavljajući zamršene arhitekture izrađene od vlakana, voska, blata, pa čak i urbanog otpada kao instrumente zavođenja, zaštite i preživljavanja. Ilustracije i modeli otkrivaju logiku kolektivne gradnje i suradnje među vrstama. Drugi dio vraća objektiv na ljude, prikazujući dizajnerske projekte koji posuđuju elemente iz nacrta koje su izradile životinje i istražuju biomimetičke strukture i ekološku prilagodbu. Konačno, dio nazvan Viševrsnost postavlja veliko pitanje: kako bi gradovi izgledali kad bi se doista dijelili s drugim oblicima života?", piše designboom.
Krajobrazni dizajn potpisuje Ana Kamitsuji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....