U zagrebačkoj Modernoj galeriji traje izložba posvećena Nikoli Koydlu, slikaru i grafičaru koji je u srpnju prošle godine preminuo u 82. godini.
Predstavljeno je osamdesetak djela - crteža, mezzotinta, ulja i objekata - koja pokazuju glavne teme i motive kojima je Koydl bio posvećen tijekom svoga 50 godina dugog stvaralaštva. Njegova je glavna tema, kako pokazuje i ova izložba, krajolik slikan sažeto i reducirano sve do posve apstraktnih oblika. Koydl je slovio za umjetnika koji je, unatoč strujanjima i trendovima na sceni, stvorio svoj propoznatljiv, jedinstven stil.
Kritika je isticala njegov samosvojan, originalan put od slike ka znaku i prijelaz od pejzaža do ideje o pejzažu dok je sam umjetnik govorio da se iza svake pojedine slike krajolika uvijek nalazio konkretan motiv. U njegovim je radovima prisutan i plasticitet koji mu je s vremenom postao glavna tema, čime je pokušao napraviti svojevrsni spoj dva medija, slikarstva i kiparstva, u skladu s postmodernističkim idejama.
Autorica izložbe Biserka Rauter Plančić navodi kako su Koydlove kompozicije - do sredine 70-ih poglavito slikarske, a poslije i prostorne te kiparske, često asocijativnih naslova - zapravo svojevrsni morfemi prostora koje je priroda stvorila i upravo to je ono što Koydlovo stvaralaštvo na hrvatskoj likovnoj sceni čini posebnim. Boja je bila materija, a slikarstvo medij, smatra autorica, kojima je slikar propitivao svoje osjećaje, kojima ih je izražavao i kojima je ostvario svoj umjetnički izraz.
Oblici slikani na platnenoj podlozi, izvedeni u 3D formi kao objekt ili oprostorena slika, podgrađe su, kako ističe Rauter Plančić, i nositelji kolorističkih kodova naslovne teme svakog Koydlova rada i sintetizirajući element cijele kompozicije.