Preminula je Ivana Janković, kustosica zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti

Ivana Janković, kustosica koja se bavila umjetnošću neoavangarde u zemljama Istočne Europe, preminula je nakon teške bolesti. Imala je 49 godina. Vijest o preranoj smrti omiljene kustosice objavio je zagrebački Muzej suvremene umjetnosti u kojem je bila zaposlena od 2006. godine i u sklopu kojeg je bila svojedobno voditeljica Arhiva Tošo Dabac.

Kao kustosica Ivana Janković potpisala je brojne izložbe. Iz MSU-a izdvajaju onu pod nazivom "Za aktivnu umjetnost − Nove tendencije 50 godina poslije (1961. – 1973.)" (2011.), na koju je, kako ističu, s pravom bila jako ponosna jer je uspjela sažeti bit svih pet Tendencija pokazati koliko su te ideje i danas aktualne.

Sudjelovala je i u nizu suautorskih projekata te kurirala izložbe suvremenih umjetnica i umjetnika.

"Godine 2010., u tada novoj zgradi MSU-a, radila je od jutra do sutra na retrospektivi Aleksandara Srneca ‘Prisutna odsutnost‘, proučavajući svaki detalj njegova opusa odgovornošću koja nadmašuje status suradnice. S izložbom ‘Antun Motika: Eksperimenti‘ (2012.) pokazala je kako se jedan aspekt bogatog opusa tog umjetnika može prikazati u posve novom svjetlu kao poveznica između avangarde i neoavangarde, kako postaviti izložbu koja je publici privlačna – vizualno, zvukovno, taktilno – bez robovanja tradicionalnom izlagačkom porivu", navode iz MSU u svojoj objavi na društevnim mrežama.

Ističu i istraživačku izložbu "Art Contact – umrežavanje umjetničkih ideja" (2021/22.) na kojoj je Ivana Janković stavila u suodnos izlagačke strategije nekadašnje Galerije suvremene umjetnosti i Galerije Studentskog centra.

"Okupila je raznorodne radove neoavangardnih umjetnika iz Poljske, Mađarske i nekadašnje Čehoslovačke te bivših država SSSR-a pokazavši kako su onomad izlagački prostori bili mjesto susreta i razmjene ideja, ali i solidarnosti te stvaranja prijateljstava".

Svoje kolegice u MSU se sjećaju kao nemirne, uporne, nepokorne, "protiv svoje volje premještena je u Arhiv Tošo Dabac, ali Ivana se nije predala nego zaronila u istraživanje onih dijelova te goleme građe kojima se nitko prije ne bavio".

"Kunsthistoričarskom intuicijom pronalazila je poveznice i otkrivala nove detalje u Dabčevu opusu, zaboravljene suradnje, komadiće povijesti odveć očigledne da bismo ih shvatili zato što su nam bile pred nosom. Prostor za polemiku stalno se otvarao i baš to ju je intrigiralo".

Velik doprinos Ivana Janković dala je i u monografiji ‘Gorgona‘ (Agroinova, 2018.), navode iz MSU-a, "ne samo tekstualni, nego i istraživački – jer bez njezine pedanterije, em bi izostali podaci, em bi postojeći bili upitni".

Podsijećaju, također, i na izložbu "Od individualnih projekcija do kolektivne memorije – Darko Bavoljak i Igor Grubić Marijanu Crtaliću!" (2023.).

"Bio je to osobni, umjetnički i kustoski hommage multimedijskom umjetniku Marijanu Crtaliću-Crti (1968. ̶ 2020.) kojem je jednog dana u listopadu u vlaku stalo srce, a Ivanino ostalo slomljeno".

Svoj oproštaj od kolegice iz MSU-a zaključili su riječima: "Ivana je u svemu bila strastvena, nije odustajala ni kad su je tlačili odozgo, ni kad su joj projekti bili odbijeni ni kad ju je bolest fizički odmakla od svijeta umjetnosti. Strastveno je voljela baš suvremenu umjetnost, razumjela je istinski i željela to prenijeti drugima. Ako dio tog Ivaninog duha ostane s nama, na dobitku smo njezinim gubitkom".

Ispraćaj će biti u utorak, 10. lipnja u 14 sati na zagrebačkom Mirogoju.