"Nevjesta", jedna od najfascinantnijih i najzagonetnijih slika proslavljenog secesijskog slikara Gustava Klimta (1862. - 1918.) u središtu je nove izložbe u Belvedereu u Beču.
Na izložbi su i brojni crteži olovkom koji pokazuju Klimtovu vrlo temeljitu pripremu za ovu kompoziciju, ali i fotografije, svjedočanstva suvremenika, njegov posljednji crtaći blok, prvi put ovom prilikom pokazan javnosti u cijelosti, sve kako bi se dao kontekst ovom fascinantnom djelu.
Izložba ujedno rekonstruira i put slike, njezinu zanimljivu povijest koja počinje u čuvenom Klimtovu atelijeru u Feldmühlgasse, gdje ju je slikao i gdje se nalazila, nedovršena, kada je slikar neočekivano umro u veljači 1918. u dobi od samo pedeset i pet godina, zajedno s ostalim nedovršenim slikama.
Poznata kao "Nevjesta" (Klimt je nije imenovao, pod tim se nazivom pojavljuje u jednom časopisu godinu dana nakon umjetnikove smrti), prikazuje mladu ženu odjevenu u plavo, glave sanjivo nagnute prema muškarcu s lijeve strane slike. Okružena je senzualno isprepletenim tijelima, a među šarenim tkaninama može se vidjeti i usnulo dijete. Ženski akt s desne strane slike je nedovršen, kao i još neki dijelovi, tako da ostaje enigma kako je Klimt u konačnici zamislio kompoziciju, kako bi slika izgledala da je dovršena. Ali tu su i druge enigme: tko su likovi i što je Klimt ovom svojom alegorijom nastojao prikazati? Je li možda riječ o metafori za prijelaz žene iz djetinjstva u odraslu dob i majčinstvo? Kome je slika namijenjena? Tko je nevjesta? Nećemo nikada doznati. Zato toliko intrigira eksperte, ali ne samo njih.
U svakom slučaju, "Nevjesta" nam zbog svoje nedovršenosti omogućuje da bolje razumijemo način na koji je umjetnik radio: prvo bi platno premazao svijetlom bojom i na njemu nacrtao svoju početnu zamisao ugljenom, koju bi zaštitio tankim slojem smole, a zatim bi nanosio uljanu boju.
Kad je riječ o povijesti slike, ona je dio slikareve ostavštine. Njezina prva vlasnica bila je dugogodišnja Klimtova muza i prijateljica Emilie Flöge (1874. - 1952.) koja ju je u više navrata posuđivala za izlaganje na izložbama 20-ih i 30-ih godina od Beča do Pariza. Emilie Flöge nije bila među Klimtovim nasljednicima, no ipak je dobila određena Klimtova djela, a među njima i "Nevjestu".
Prema nekim teorijama, Klimt je na toj slici prikazao upravo Emile, kao svoju vječnu nevjestu. Naime, nikada nije u potpunosti rasvijetljena priroda njihova odnosa, koja je očito bila komplicirana. Emile je, naime, bila sestra supruge njegova brata Ernsta. Neki smatraju da su imali platonsku vezu, no nije isključeno da su bili ljubavnici. Svakako su bili veoma bliski: navodno je na čuvenoj slici "Poljubac" Klimt naslikao sebe i Emilie, a posljednje su mu riječi bile: "Dovedite Emilie".
Tijekom nacističkog razdoblja, 1943. godine, "Nevjesta" je bila izložena u palači Secesije u Beču kao dio Klimtove retrospektive, da bi je 1950-ih godina, nakon smrti Emile, kupio Gustav Ucicky (1899. - 1961.), Klimtov nezakoniti sin s Marijom Ucickom (1880. - 1928.). Ucicky je "Nevjestu" 1957. dao svojoj trećoj supruzi, Ursuli Leni Ucicky (rođenoj Kohn) kao vjenčani dar. Ona je pak sliku najprije 1971. posudila austrijskoj galeriji Belvedere, da bi je 2013. donirala neprofitnoj Zakladi Klimt, koju je pomogla osnovati. Od tada se redovito izlaže u Austriji i inozemstvu te je predmet intenzivnog istraživanja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....