HRVATSKI POVIJESNI MUZEJ

PRIJELOMNA GODINA Pogled u burno vrijeme kada Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i ulazi u jugoslavensku zajednicu

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 09.11.2018. u 21:22

Damjan Tadić / HANZA MEDIA

 

Nakit koji su žene darovale Narodnom vijeću SHS-a na sjednici Hrvatskog sabora 29. listopada, plakat kojim se poziva na mobilizaciju vojnika i fotografija riječkog Korza prilikom ulaska Talijana u Rijeku 1918., samo su neki od predmeta na izložbi “1918. - prijelomna godina u Hrvatskoj”.

Izložba se otvara u nedjelju, 11. studenog, u 11 sati u Hrvatskom povijesnom muzeju. Datum nije slučajan, naime, na isti je dan, u isto vrijeme, prije točno stotinu godina službeno završio Prvi svjetski rat. A krajem iste godine Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom Monarhijom i ulazi u novu jugoslavensku zajednicu.

Pet cjelina

Malo je reći da je 1918. godina burno razdoblje, način na koji su prikazali ovo obilje građe i događaja na jučerašnjoj su konferenciji za novinare predstavili ravnateljica Povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar, autorica izložbe Andreja Smetko te Damir Gamulin, koji je s Antunom Sevšekom radio postav izložbe. Ključni vizual izložbe, pozivnica i plakati, temelji se na poznatoj rečenici Stjepana Radića o guskama u magli.

Matea Brstilo Rešetar rekla je kako je ovo još jedna prigoda da se ukaže na činjenicu da se HPM nije još uselio u novi, obećani prostor i dobio priliku za stalni postav. Andreja Smetko, koja je s nizom suradnika radila na izložbi, rekla je kako su se kroz nekoliko izložbi posljednjih godina bavili razdobljem Prvog svjetskog rata, no da je u ovom slučaju, obradi posljednje godine rata, naglasak na društveno-političkom kontekstu.

Zagreb, 081118. Hrvatski povijesni muzej.
Konferencija za medije povodom nove izlozbe 1918. - prijelomna godina u Hrvatskoj.
Na fotografiji: Matea Bristalo, Andrej Smetko, Damir Gamulin.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / HANZA MEDIA

Matea Brstilo Rešetar, Andreja Smetko, Damir Gamulin

 

“Malo je dokumenata nažalost sačuvano o tome što su mislili građani, a puno o tome što su tumačili političari”, kaže. Postavom izložbe tako dominiraju brojni proglasi, isječci iz novina, no i fotografije vremena, slike Gabrijela Jurkića i Ivana Tišova, uniforme vojnika, među čak su 518 izloženih predmeta. Pet je ukupno cjelina izložbe. Prva je preuzeta iz ondašnje narodne uzrečice “Care Karlo, carice Zita, šta ratuješ kad nemate žita” i ukazuje na teško gospodarsko stanje u Monarhiji obilježeno sve otvorenijim nezadovoljstvom stanovništva, nemirima u vojnim redovima, dezerterstvom i zahtjevima da se rat što prije završi. U drugoj cjelini “Vrijeme deklaracija” predstavljene su različite i međusobno suprotstavljene političke ideologije sudionika s hrvatskog i južnoslavenskog prostora u rješavanju nacionalnog pitanja.

Središnji dio

Treća cjelina, “Živilo Narodno Vijeće! Živjela slobodna, suverena država Slovenaca, Hrvata i Srba!” predstavlja središnji, prijelomni, dio izložbe: osnivanje Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu i zasjedanje sjednice Sabora Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 29. listopada. U četvrtoj cjelini “Između želje i stvarnosti” predstavljeno je “kratkotrajno, ali značajnim događajima ispunjeno razdoblje postojanja Države Slovenaca, Hrvata i Srba”, a u petoj “Nemirni mir” predstavljen je ulazak Države SHS u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca 1. prosinca te rješavanje jadranskog pitanja na Mirovnoj konferenciji u Parizu sljedeće godine.

--------------------------------------------------------------------------

Dopisnica “Djeca iz Ključa u Bosni. Došla na prehranu 27. IV. 1918.”

Dopisnica 'Djeca iz Ključa u Bosni'

 

Akcioni odbor u korist siročadi, Zagreb, tisak Hrvatski štamparski zavod, Zagreb

Zbog gladi stradavala su djeca, i to najviše u Dalmaciji i Istri, Slovenskom primorju i Gorici te u Bosni i Hercegovini. U banskoj Hrvatskoj 1917. pokrenuta je humanitarna akcija preseljenja djece iz ugroženih područja u sjeverne krajeve. Akciju je potaknuo zagrebački “Središnji odbor za zbrinjavanje porodica mobiliziranih i u ratu poginulih vojnika”.

Djeca su organizirano preseljena na sjever, uglavnom u bjelovarsko-križevačku županiju i na varaždinsko područje, gdje su ih prihvaćale seljačke obitelji i brinule se o njima. U sjevernoj Hrvatskoj sveukupno je iz svih ugroženih krajeva bilo zbrinuto više od 20.000 djece.

 

Nakit darovan Narodnom vijeću SHS na povijesnoj sjednici Hrvatskog sabora 29. 10. 1918.

 

Na povijesnoj sjednici Sabora 29. 10. koja je bila otvorena za javnost, žene predvođene Zlatom Kovačević Lopašić prišle su govornici sabora i u ime žena Hrvatica, Srpkinja i Slovenki stavile na raspolaganje Vijeću sve svoje “moralne i materijalne sile”, položile zakletvu troimenomu Bogu i troimenomu narodu te skinule nakit sa sebe (lance, broševe, prstenje) položivši ga na stol kao “dar oslobođenoj domovini. Sačuvano je 78 komada nakita, srebra, zlata...

 

Gabrijel Jurkić: Milka Pogačić

Gabrijel Jurkić: Milka Pogačić

 

Milka Pogačić, kći gostioničara Jurja Pogačića, iz obitelji je sa dvadesetoro braće i sestara.

Okrenuta obrazovanju, prvenstveno djevojaka, godine 1909. postala je ravnateljica Više djevojačke škole kućanskog smjera, čija je zgrada u vrijeme Prvoga svjetskog rata pretvorena u Bolnicu Crvenog križa. Nakon rata utemeljila je društvo “Materinstvo” koje se brinulo o siromašnim majkama. Uz humanitarni rad bavila se i pisanjem. Naslikao ju je znameniti slikar Gabrijel Jurkić.

 

Medvjedić

 

Na izložbi su pokazani i predmeti iz svakodnevice, jedan od njih je i medvjedić punjen slamom

 

Jerko Šižgorić, fotografija

Jerko Šižgorić, fotografija

 

Jedan od vođa pobune mornara u Boki kotorskoj, strijeljan je u Škaljarima kraj Kotora 11. veljače. Sačuvana je njegova fotografija.

 

Ratni dnevnik s prilogom austrougarskog zastavnika Lucijana Kovačića

Ratni dnevnik s prilogom austrougarskog zastavnika Lucijana Kovačića

 

Kovačić je dnevnik pisao od odlaska na Istočni front u studenom 1917., do sudjelovanja u preustroju i demobilizaciji austrougarskih postrojbi tijekom studenog i prosinca 1918. U posljednjem zapisu iz Ogulina od 13. 12. 1918. opisuje sukob s nadređenim časnikom 13. gorsko-topničke pukovnije, zbog kojeg je vjerojatno bio kažnjen, možda čak i smrtnom kaznom. Kasnije više nema zapisa o njemu.

 

Poslanica Narodnog vijeća SHS seljacima

Poslanica NARODNOG VIJEĆA SHS Seljacima!

 

Seljacima se objavljuje oslobođenje od nekadašnje austrougarske vlasti “zaslugom božje providnosti, pravednosti savezničkih snaga” i Kraljevine Srbije te seljakova “starovjekog poštenja, mukotrpnosti i požrvovnosti”. Obavještava ih se da je Narodno vijeće 19. 10. proglasilo “volju naroda da budemo u jednoj državi jednaka braća” te se prenose odluke Hrvatskog sabora od 29. listopada. U poslanici se posebno naglašava i priključenje Istre proglašenoj nezavisnoj državi. NV poručuje seljacima da je “1. svaki razumni državljanin (…) odsad sudionik državne vlasti” i da će “2. u našoj državi SHS (…) moći svaka obitelj danas i za dugo vremena dobiti dosta i to plodne zemlje za svaki posao” te da će se to provesti po zakonu, jer “ako nije po zakonu nastat će klanje…”.

 

Grupa jugoslavenskih sokolskih dobrovoljaca u Sacramentu s američkom zastavom

Grupa jugoslavenskih sokolskih dobrovoljaca u Sacramentu s američkom zastavom

 

Fotograf je A. Marincovich, snimljena je u Sacramentu u Kaliforniji, 1917. U gornjem su redu: Anton Lučev, srednji red: Antun Kuljiš, Blagoje Drča, Petar Žuvela, a dolje: Nikola Lučić, Lazar Ivanišević, Ivan Čović, Šimun Pivalica Fotografija je iz Dnevnika Ivana Čovića.

 

Plakat “Gradjani! Na noge braćo – domovina nas treba!”

Plakat “Gradjani! Na noge braćo – domovina nas treba!”

 

Gradonačelnik Varaždina Pero Magdić obavještava građane da su “naše čete” prešle rijeku Dravu da pomognu međimurskoj braći te poziva “sve što je zdravo i za pušku sposobno” da pomogne “našem Međimurju”.

 

Korzo prilikom ulaska Talijana u Rijeku

Korzo prilikom ulaska Talijana u Rijeku

 

Ovako je izgledala Rijeka, u studenom 1918.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo