"Prostor na jadranskoj obali još je najjeftinija sirovina, a odnosi prema tom prostoru uvjetovani su prije svega težnjom da se ta sirovina što bolje iskoristi. Upravo je stoga i rast industrijsko-tehničke sredine na tom području obilježen mnogim promašajima, a povijesna se sredina razgrađuje neugodno brzo", rekao je povjesničar umjetnosti Milan Prelog još 70-ih godina, a te su rečenice, vezano uz turističko iskorištavanje Jadrana, jednako aktualne i danas.
U prostoru potresom oštećene baštine u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu prošli je tjedan predstavljena knjiga "Milan Prelog: Sudbina grada". To je šesta knjiga edicije Djela u kojoj su objavljeni tekstovi povjesničara umjetnosti Milana Preloga koji je kao znanstvenik i teoretičar, konzervator i sveučilišni profesor obilježio četrdesetak godina hrvatske humanistike. O knjizi i ovom izuzetnom čovjeku govorili su Zvonko Maković, predsjednik DPUH-a, Slavko Dakić, arhitekt i urbanist, te Snješka Knežević, povjesničarka umjetnosti.
- Jedna od osobina koja se dosta izgubila je strogost prema sebi samom. Prelog je bio strog prema sebi javnom, a nježan prema prostoru, prema ljudima s kojima je surađivao i prema studentima - rekao je S. Dakić, priređivač knjige.
On je za njega bio, dodao je, metafora znanstvenika i učitelja. Iznimno karizmatičan bez naročita truda da to postigne.
- Trajno otvorena tematska i interesna znatiželja, izloženost gomilajućim intelektualnim izazovima poticala je naklonost prema raščlanjivanju i povezivanju, prema razumijevanju totaliteta. Težnja totalitetu za Preloga znanstvenika i pedagoga podrazumijeva stalni rad i učenje. Koncept učenja je objašnjavao jednostavno i pošteno, kao uvijek, kad je, predavajući studentima, govorio da treba sumnjati i u ono što on govori - rekao je Dakić.
Zvonko Maković istaknuo je, pak, da mnogi mladi stručnjaci ne znaju koliko duguju ovom čovjeku koji je zacrtao put do danas, koji nije bio samo profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i jedan od osnivača Instituta za povijest umjetnosti, koji je jedno vrijeme i vodio. Sudjelovao je, primjerice, i u radu UNESCO-a i pridonio tome da se uvrste neke naše svjetske baštine. Prelog je bio osnivač i mentor niza institucija, na različitim znanstvenim područjima.
- Čitati njegove tekstove izuzetno je aktualno - zaključio je Maković.
Knjiga "Sudbina grada" sadrži 28 tekstova u kojima autor obuhvaća širok raspon tema: povijesna sredina i njezina geneza; revitalizacija povijesnih središta i proces urbane obnove; zaštita urbanih vrijednosti spram permanentnih zahtjeva modernizacije; odnos urbanističkog planiranja prema povijesnoj sredini, odnosno povijesnim središtima; uloga povijesnog središta kao nositelja identiteta u megalopolisu; kriza javnoga prostora; rastakanje urbaniteta i identiteta. Tekstovi su raspodijeljeni u tri tematski homogena poglavlja: Problem valorizacije, Povijesna sredina i urbanističko planiranje, Grad naš svagdašnji. Iznimnu važnost ima studija Grad kao umjetničko djelo, koja je sinteza autorova istraživanja i studiranja biti grada te urbane kulture.
Knjigu je izdalo Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, a realizirana je uz novčanu potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Zagreba i dr. sc. Snješke Knežević.