PRED RUŠENJEM

Slučaj legendarne ‘Kuće s 300 prozora‘ u samom centru Zagreba: ‘Opstala je 113 godina! Ne razumijem što rade...‘

 Tomislav Kristo/Cropix
Nema više izvorna obilježja, bio je argumet da se izuzme kao dio zaštićenog sklopa Paromlina u Zagrebu, još 2016. godine, a ta odluka kasnije nije preispitana

Vezano za slučaj Kuće s 300 prozora, kako neki zovu nekadašnju poslovnicu Paromlina iz 1911. godine, naša čitateljica nam se požalila, da ju uskoro čeka uklanjanje.Tu su zgradu projektirali poznati arhitekti iz povijesti Zagreba, atelijer Kalda i Štefan, za prizemnu dugačku zgradu, koje je bila poslovnica Paromlina, na Trnju, Koturaška 1.

image
Tomislav Kristo/Cropix

Nedavno je zgrada ispražnjena, udruge koje su je koristile predale su ključeve Gradu krajem prošle godine jer ju navodno uskoro čeka uklanjanje, s obzirom na to da više nije dio zaštićene cjeline industrijskog kompleksa, a tu se planira novi projekt. Točnije, od 2016. godine više nije pod zaštićenim dijelom, pa je sudbina jasna, kako nema obilježja spomeničke zaštite može se, ako to treba radi neke druge svrhe, srušiti. Vjerojatno kad na ovom području počne gradnja gradskog projekta Gradske knjižnice.

- Ova je zgrada u novije doba poznata po tome što je ovdje bio Aikido centar. Bila je u dobrom stanju i za potresa nije imala oštećenja, ni pukotine, opstala je jako dugo razdoblje. Ne razumijem zašto se mora srušiti i, ako je to zbog novog kompleksa Gradske knjižnice, zašto jednostavno nije dio njega - kaže Natalija Ryznar, koja je ovim povodom pokrenula i Facebook grupu.

Navodi i da je zgrada poslovnice dočekala u lošem stanju 2011. svoj stoti rođendan, ali je nakon inicijative obnovljena od sportskog kluba Aikidio, čiji su članovi teško uspjeli nagovoriti tadašnjeg gradonačelnika Milana Bandića da prostor ustupi udrugama na korištenje,odnosno za građane. Radi toga je ta kuća, kaže, dobro prošla i kad je bio požar koji je zadesio Paromlin, nedugo nakon što je gradonačelnik ukinuo zaštitara koji je čuvao kompleks.

- Ta je zgrada bila jedina obnovljena industrijska baština cijelog kompleksa. Kada je obnovljena zamijenjeno je 150 stakla na njenim prozorima. Sigurna, stabilna, ugodne arhitekture sa svojom velikom osunčanom sportskom dvoranom, kuća je desetak godina bila dom pet udruga za djecu i odrasle, sport, jezike i druge vještine. I sad će je srušiti nova gradska uprava? Najavljeno je rušenje - govori je N. Ryznar.

image
Tomislav Kristo/Cropix

Zgrada je bila zaštićena od 2004. godine kao dio industrijskog sklopa. Nacrt za ‘novogradnju prizemne poslovnice Paromlina u Zagrebu‘, potpisali su Kalda i Štefan, arhitekti i graditelji, 1910. godine.

Još je 2013. godine zgrada prizemne poslovnice na prostoru između zgrade ravnateljstva i glavne mljekarske zgrade bila dio povijesne cjeline kompleksa Paromlin. Povijesna cjelina kompleksa Paromlina izgrađena u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća, bila je nekoć prvo moderno veleobrtno postrojenje i žarišna točka opće modernizacije te ishodište razvitka građanskog društvenog sustava. Atelijer Honigsberg i Deutsch podigao je sam Paromlin u duhu klasicizma, a potom u duhu suzdržanog postsecesijskog modernizma su uslijedili i projekti proširenja od atelijera Kalda i Štefan. Upravna zgrada, zgrada poslovnice - tako je još prije desetak godina bila je dio građevnog fonda visoke vrijednosti.

image
Tomislav Kristo/Cropix

Pitali smo u Gradskom zavodu za zaštitu spomenika, zašto ovaj objekt više nije zaštićen, da bi saznali da on to nije odlukom Ministarstva kulture iz 2016. godine.

"Ministarstvo kulture dana 28. prosinca 2016. donosi novo Rješenje o zaštiti kulturnog dobra, a nakon provedene ponovne valorizacije svih objekata koji čine Industrijski kompleks Paromlin. Postupak ponovnog utvrđivanja proveden je radi nove procjene i valorizacije stanja kulturnog dobra nakon proteka vremena i degradacije graditeljskog fundusa usred neodržavanja građevina predmetnog industrijskog sklopa", navodi Zavod za zaštitu spomenika grada.

Ponovnim utvrđivanjem stanja i provedenom valorizacijom tim Rješenjem je utvrđeno da, između ostalog, zgrada poslovnice na k.č.br. 414/15, k.o. Trnje nema obilježja vrijedna očuvanja te se valorizira kao građevni fond izmijenjenih izvornih obilježja i bez posebnih obilježja.Tako je tada u Ministarstvu donesena odluka da je nekadašnja poslovna zgrada od Kalde i Štefana u lošem stanju u smislu da više ne odgovara izvornom stanju, odnosno da nema posebnost zbog koje bi se trebala čuvati, a ne zbog njenog lošeg graditeljskog ili statičkog stanja.

Vezano za sam Paromlin donesena je tada odluka o daljnjoj zaštiti: "Na osnovi predočene dokumentacije i iznesenih činjenica Stručno povjerenstvo za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra, na sjednici je utvrdilo da je graditeljski sklop Industrijski kompleks Paromlin, u Zagrebu, ima svojstvo kulturnog dobra definirajući pritom građevni fond visoke spomeničke vrijednosti i građevni fond izmijenjenih izvornih obilježja i bez posebnih obilježja".

Ova odluka oko kuće kasnije nije preispitana, te je sad došla na red za uklanjanje radi radova na obnovi Paromlina, odnosno projekta Gradske knjižnice. Objaviti ćemo i odgovor Ministstva kulture s detaljnijim argumentima o micanju zaštite, kad nam stigne njihov odgovor.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. veljača 2024 12:50