Srušena je zgrada na zagrebačkom Cmroku u kojoj je nekoć bio kultni restoran Šumski dvor, te je na njegovom mjestu ostala ledina, koja se vidi iza duge crne ograde gradilišta na početku Gornjeg Prekrižja.
Nema više kuće koju je arhitekt Slavko Löwy projektirao za investitora Alfreda Hirschlera, vlasnika Tvornice konca i pletionice, koji je bio sin trgovca Mojsija, 1933. godine kao jednokatnu vilu, s kavanom, koja je kasnije više puta nadograđena. "Krov je ravan, četiri strane kavane su u staklu, a pripada joj i 24 m široka terasa na otvorenom uz gradsku šumu." pisalo je u Novostima 30-ih godina.
Građevina Šumski dvor bila je u pročišćenom stilu internacionalnog funkcionalizma moderne arhitekture, ali je kasnije donekle promijenila izgled.
Zgrada nije bila zaštićena kao spomenik kulture jer je 1958. adaptirana, te je potom imala je još neke preinake, i još je i oštećena u potresu, pa su stručnjaci konzervatori ocijenili da nema značajke za kulturno dobro. Ondje se i nakon Drugog svjetskog rata nalazio poznati restoran, kojeg je zadnje vodio Dinamov nogometaš Mladen Munjaković, i devedesetih je godina još radio. Zgrada je kasnije prepuštena zubu vremena. Bila je i u vlasništvu poduzetnika Željka Keruma za vrijeme kojeg nije obnovljena, te je u stečaju njegove tvrtke prodana, i kupuje ju 2021. godine umirovljeni general Ivan Čermak.
Radovi na gradilištu koje smo snimili na Gornjem Prekrižju vezani su za obnovu koja se provodi. No ta obnova zapravo znači novu gradnju u kojoj će biti sačuvana izvorna ideja građevine od arhitekta Slavka Löwyja, restoran i vila. Kada je početkom prošle godine najavljeno da će se ovdje sagraditi novi Šumski dvor, prema projektu Svebora Andrijevića i Senke Dombi, za investitora I. Čermaka, arhitektica i konzervatorica Zrinka Paladino za Jutarnji je objasnila zašto objekt nije imao zaštitu kao kulturno dobro, te istaknula kako vjeruje da će novi projekt Šumski dvor ponovno postati omiljeno okupljalište Zagrepčana. Istaknula je da će prepoznatljivi "zaobljeni" kavanski dio koji je odražavao ugostiteljsku namjenu ostati očuvan oblikovanjem i namjenom novog objekta.
Međutim, za Telegram je 2017. godine Z. Paladino, dok je bio u vlasništvu Keruma, napisala: "Šumski dvor obilježio je generacije Zagrepčana. Njegova nesretna sudbina posljednjih je desetljeća rezultirala sramotnom devastacijom, koju će vjerojatno, ne trebamo o tome, nažalost, dvojiti, dokrajčiti rušenje i zamjenska izgradnja, nerijetko prethođeni ‘slučajnim‘ požarima.".
Iste godine kad je bila sagrađena vila na Gornjem Prekrižju, 1933. godine, Slavko Löwy realizirao je svoje najpoznatije ostvarenje, zgradu uglovnicu - prvi neboder u Zagrebu, od devet katova u Masarykovoj ulici.