Povijesne veze

Strip reklame u novinama crtali su najvažniji umjetnici, a u Jutarnjem listu 1927. na mjestu reklama objavljivale su se ljubavne priče

Vladimir Delač: Reklama za pepermint

 HDD
Veljko Krulčić, autor izložbe u Galeriji HDD ‘Do sada nisu temeljitije obrađivane i valorizirane teme hrvatski strip i cenzura, strip u dnevnim listovima, strip i politika...‘

U "Jutarnjem listu u veljači 1927. godine tvrtka Edison-Bell Penkala na cijeloj stranici objavljuje oglas za njihov putni gramofon, oglas u kojem dominira geg-strip u sedam sličica – ljubavna priča "sa sretnim završetkom" zahvaljujući gramofonu. Isti taj crtač će u narednim godinama u formi stripa reklamirati glačala", piše Veljko Krulčić uoči izložbe u Galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva. I nastavlja: "Nažalost, popriličan broj strip-rukavaca iz domaćeg dvorišta nije nikad temeljitije obrađivan i valoriziran: hrvatski strip i cenzura, strip u dnevnim listovima, strip i politika, strip i edukacija, religioznost i strip, strip i arhitektura, urednici stripa, itd. Ne da nije obrađena, nego gotovo da i nije apostrofirana – sfera korištenja stripa i njegove forme kao – reklame. Autentičnog, originalnog (pa ako hoćete i autorskog) stripa putem kojeg se promovirao i reklamirao neki novi ili već postojeći proizvod na tržištu, u rasponu – kako bi se svojedobno kao poštapalica navodilo – "od igle do lokomotive".

image

Dubravko Mataković

Hdd/

Izložba koja se otvara u utorak, a moći će se pogledati do 20. rujna, nazvana "Reklama i strip – Fragmenti od 1920-ih do 2020-ih", svojevrsni panoramski prikaz doticaja dvaju medija, stripa i reklame u Hrvatskoj kroz razdoblje od čitavog stoljeća. Baca novo svjetlo na radove pionira hrvatskog stripa, ali i najnovijih generacija autora, više je, kako napominju, edukativne i "istraživačke prirode te nema pretenzija da bude konačni povijesni pregled, koliko poticaj na daljnje istraživanje, te se stoga njen postav u velikoj mjeri oslanja na isprinte, te u manjoj mjeri na originalne novinske isječke i table stripa, kako piše u pozivu na izložbu.

image

Strip reklama za Hornyphon

Hdd/

U tekstu Veljka Krulčića, inače i autora knjig "Hrvatski poslijeratni strip" navodi se "Cjelovita kronologija stripa u Hrvatskoj nažalost ne postoji, međutim zabilježene su karijere (u knjigama, specijaliziranim časopisima, katalozima izložbi) većine najvažnijih naših crtača, karijere za koje se ne može reći da ipak nisu u većoj ili vrlo solidnoj mjeri ipak obrađene i valorizirane. No, na prste jedne ruke mogu se navesti imena onih crtača kojima su u sastavni dio njihovog strip-stvaralaštva uključena (ili barem naznačena) ona ostvarenja koja se kolokvijalno smatraju reklamnim stripom. Koliko su tome pridonijeli sami crtači, smatrajući svoje reklamne stripove rubnim, marginalnim djelićem opusa, teško mi je objektivno suditi, ali ako treba donijeti zaključke, a po osobnim kazivanjima – njima su pristupali s istim profesionalnim žarom, kao i svakom drugom stripu kojeg su se prihvatili. Otuda i iznenađujuća visoka komunikacijska snaga i sama razina reklamnih stripova koje predstavljamo na izložbi. Nekad su crtačima narudžbe stizale od samih naručitelja, drugi put od redakcija i urednika listova (koji su bili u prilici samoinicijativno odrediti crtača), a nakon Drugoga svjetskoga rata reklamni strip naručivale su bile propagandne i marketinške agencije.

Neki su se crtači na svoje radove potpisivali, drugi su ostajali neatribuirani. Među najvažnijim imenima ističu Sergija Mironovića Golovčenka, Andriju Maurovića, Waltera Neugebauera, Franju Maixnera, najvažnije autore tzv. "druge generacije" Žarka Bekera, Ismeta Voljevicu, Vladimira Delača, Borivoja Dovnikovića, Julesa Radilovića, Ota Reisingera, Ivicu Bednjanca, novokvadratovc, kao i niz autora koji djeluju nakon njih...

Tridesetak je autora, no nisu uključeni reklamni stripove koji su se objavljivali te se objavljuju u elektronskom obliku, na web-portalima i društvenim mrežama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. listopad 2022 19:31