“Moje su slike komponirane kako bi kreirale neku vrstu vizualne poezije u kojoj se oči mogu kretati od slike do slike zamišljajući njihove sugerirane relacije...
Mislim da su moji oslikani kaputi/jakne nalik animiranim objektima koji se mogu kretati po svijetu - hodati po ulici, sjediti u baru, izlaziti kroz vrata zgrada, automobila... Svaki je oslikani kaput jedinstven, kao nijedan drugi, pravo umjetničko djelo koje možete obući ili naprosto objesiti na zid”, rekla je o kaputima izloženima u Galeriji Kranjčar, a može se pročitati i na zidu ove galerije, dobitnica nagrade za životno djelo Animafesta Suzan Pitt.
Suradnja s Blondie
Naziv izložbe je “Obojeni kaputi”, a ovako ju je najavila kustosica izložbe Paola Orlić: “Dakle, tko ne bi volio nositi ovako oslikan kaput na sebi? Suzan Pitt prijateljevala je s Keithom Haringom, a glazbu za film ‘Joy Street’ radila joj je Debbie Harry aka Blondie”. Izloženi su kaputi iz Artfashion galerije na njujorškoj Devetoj aveniji, inače u vlasništvu Patricije Field, koja je onako sjajno oblačila glavnu protagonisticu Carrie u seriji “Seks i grad”.
“Nikad nisam mislila da budu moda, iako ih je modni svijet prigrlio”, rekla je Suzan Pitt za ove kapute. Prvi je oslikala daleke 1984. godine, a na novoj seriji kaputa radi posljednje tri godine. Inspirirani su njujorškim ulicama, uličnom umjetnošću, nadrealizmom, fantazmagorijom...
Nažalost, zbog bolesti Suzan Pitt nije mogla doći na dodjelu nagrada Animafesta. No, treba napomenuti da retrospektiva “Ključna djela”, podijeljena na dva dana, donosi autoričine prepoznatljive filmove nastale od ranih sedamdesetih do prije nekoliko godina - “Joy Street”, “Šparoge”, “El Doctor”, “Posjet”, “Reklama Whitney”, “Crocus”, “Pjesme Cirkusa Jefferson”, “Faustovo prokletstvo” (isječak), “Fliper” te dokumentarni film “Suzan Pitt: Perzistencija vida”.
Film “Šparoga” po svojoj prilici najpoznatiji njezin uradak do sada, vizionarsko je remek-djelo, kako tumači kritika, koje se fokusira kako na erotske metafore, tako i na intelektualne reference. Drugi je ključni film “Joy Street”, čiji je vizualni utjecaj nalik onom njemačkom ekspresionizmu, a temelji se na noćnim morama.
Nadahnuće
Rođena u Kansas Cityju 1943. godine, ova je autorica počela sa slikarstvom, animacija joj je temeljno djelovanje, no bavi se, dakle, i modom, ali i opernom videoscenografijom. Kako napominju, među ostalim, iz Animafesta: “Stapa slikarske vještine, ljubav prema flori i fauni s halucinantnim pop-svjetovima te Meksikom kao vječnom inspiracijom”.
Inspirirana je, nadalje, vrelom vizualnih kodova popularne kulture, prije svega stripa, ulične umjetnosti New Yorka i Los Angelesa, šarenog svijeta reklama, kao i natpisima po medijima te raznim trashem, zajedno s osebujnim vegetacijskim imaginarijem posuđenim iz vlastitog platna i filma kao i iz slavnih djela umjetnosti.