Izložba ‘+SICANJE‘ u Karasu

U dnevnoj sobi po uzoru na klasično hercegovačko domaćinstvo, umjetnik tetovira ljude uz rakijicu i kavu

Umjetnik Luka Tomić u Galeriji Karas

 Damjan Tadic/Cropix
Luka Tomić, kaže da su simboli koje tetovira, preuzeti od Iliraca, no imaju i kršćansku pozadinu. Nalazili su se na rukama žena na koje su se štitile od Osmanlija

"Kuhate li to kavu u džezvi?" oduševljeno nas je pitala prolaznica, dok smo sjedili ispred Galerije Karas koja se prošli tjedan pretvorila u dnevnu sobu po uzoru na klasično hercegovačko domaćinstvo u sklopu izložbe "+SICANJE+". Radi se o prvoj samostalnoj izložbi Luke Tomića (26), umjetnika i studenta Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu na odsjeku novih medija. Koncept izložbe osmišljen je kao spoj umjetnosti tetoviranja i tradicije s velikim naglaskom na ambijent i ugođaj prostorija. Posjetitelji svih generacija kroz dvije su sobe imali priliku prisjetiti se starijih vremena i istražiti povijest balkanske kulture.

image

Razni simboli

Damjan Tadic/Cropix
image

Proces tetoviranja

Damjan Tadic/Cropix

Toplu dobrodošlicu već sa samog ulaza u galeriju je dobio svatko, od prolaznika do posjetitelja koji su planirano došli. Luka i njegovi prijatelji ljude su s osmjehom pozdravljali neovisno o njihovom zadržavanju na izložbi te ih obavezno ponudili kavom ili hranom. U prvoj sobi nas je dočekao veliki stol s nekoliko stolica, a na zidovima su bile smještene razne slike prikupljene iz prostora Hrvatske i okolice. "Nekako sam ciljao na samu tu estetiku bakinog dnevnog boravka" podijelio je Luka komentirajući inspiraciju kojom se vodio prilikom slaganja izložbe. U prostoriji se nalazilo i nekoliko drvenih ormarića na kojima su se mogle pronaći knjige, skulpture i predmeti u skladu s vremenom koje je izložba predstavljala. Posjetitelji su prilikom dolaska mogli za stolom nešto pojesti, popiti čašicu rakije ili svježu kavu koja se redovito kuhala na malenom prijenosnom rešu. U svrhu izložbe, Luka je svoje svakodnevno ruho zamijenio tradicionalnom nošnjom, čime je dodatno upotpunio ambijent. "U drugoj sobi, šamanskoj sobi, se nalazi zbir raznih prirodnih materijala od kože do ostataka životinjskih kostiju što se u konačnici koristi u šamanskim ceremonijama i htio sam tu sobu napraviti upravo u tom ugođaju" rekao je Luka opisujući prostoriju u kojoj se odvijao sam čin tetoviranja tj. sicanja.

"Većina ljudi zna tu tehniku pod imenom stick and poke, tu se uzima igla i zabija se u kožu i u principu metodom točkanja se dobiva jedna linija" rekao nam je Luka kako bi nas upoznao s ritualom sicanja, a naglasio je kako sama estetika ima dvije strane. S jedne strane pretpostavlja se da ta estetika nije originalno kršćanska već je preuzeta od Ilira. Jedan od glavnih simbola je grčki križ kojeg opisuje kružnica što se u pravilu zove solarni križ, a on predstavlja četiri godišnja doba. Također tu su simboli mjeseca i sunca koji predstavljaju muški i ženski princip te motiv klasa koji je uobičajen za paganske narode koji su tetovirali.

image

Umjetnik Luka Tomić u Galeriji Karas

Damjan Tadic/Cropix
image

Umjetnik Luka Tomić u Galeriji Karas

Damjan Tadic/Cropix

S druge strane, ovi simboli imaju kršćansku pozadinu, a mogli su se vidjeti na rukama žena koje su se u vrijeme prodora Osmanlija pokušavale zaštiti od osmanskog nasilja. Tetovaže i simbolični križevi bili su smatrani svojevrsnom zabranom te su se njima žene u to doba spašavale. U nekim su slučajevima žene označavale svoju djecu križićem na čelu ako bi se ona, po danku u krvi, priključila osmanskoj vojsci, kako bi ih mogle prepoznati prilikom njihovog povratka u selo.

"Ja kombiniram i jedno i drugo" istaknuo je Luka "ta ilirska pozadina se nalazi u šamanskoj sobi u kojoj tetoviram dok je bosansko-hercegovačka pozadina u prvoj sobi koja je gostinjska". Luka je rodom iz Hercegovine, a njegova baka ima upravo tetovažu križića kakvu sad tetovira na drugima. Iz njegove osobne pozadine i podrijetla rodila se ideja otvaranja ove izložbe.

Također, želio je ukazati na važnost naše tradicionalne kulturološke estetike za koju smatra da postaje zaboravljena u našem društvu. "Kad gledam tetovaže ljudi vidim puno američkih, japanskih i tajlandskih stilova koji su, naravno, estetski lijepi, ali mi je nekako čudno što se ljudi mogu više poistovjetiti s kulturom koja nije njihova" podijelio je. Osim što su u sklopu izložbe mogli osjetiti duh tradicije, ispijajući kavu u pravoj domaćoj atmosferi, posjetitelji su imali priliku vidjeti i sam ritual sicanja. Luka je putem ekrana u prvoj, gostinjskoj prostoriji prikazivao prijenos tetoviranja koje se odvijalo u susjednoj prostoriji. Prije otvorenja izložbe putem društvenih mreža je bila objavljena tombola u kojoj su mogli sudjelovati svi, a šestero odabranih moglo je sudjelovati u samoj izložbi i s nje otići noseći trajnu uspomenu. Luka je pripremio malu knjižicu u kojoj su se nalazili svi motivi i simboli karakteristični za ovaj običaj između kojih se mogao odabrati jedan koji bi Lukazatim tetovirao na kožu sudionika. Ovo nije bio klasičan tattoo termin, a jedino što je od sudionika očekivao zauzvrat je mali znak pažnje, u bilo kojem obliku.

image

Proces tetoviranja

Damjan Tadic/Cropix
image

Tijekom tetoviranja u Galeriji Karas

Damjan Tadic/Cropix

Jedan od sudionika bio je Bartol Bezjak (23) glazbenik i student srednjovjekovne povijesti. Bartol je s nama podijelio svoje dojmove nakon tetoviranja" "Bilo je odlično, ovo je prvi put da se tetoviram u ovakvoj atmosferi, na ovakav način i s tako snažnom simbolikom. Općenito je u toj drugoj prostoriji posebna atmosfera i osjećaj. Nije ni malo slično modernim tattoo studijima".

image

Umjetnik Luka Tomić u Galeriji Karas

Damjan Tadic/Cropix

U procesu organizacije izložbe Luki su pomogli mnogi od kojih izdvaja svog profesora Akademije Josipa Zankija, Mariju Kamber, galeristicu u Galeriji Karas i kustosicu Saru Mikelić. Također svoj doprinos dali su njegovi prijatelji i obitelj koji su mu pomogli u prikupljanju namještaja i predmeta potrebnih za izložbu, a posebno prijatelj Tomislav Cvar koji mu je posudio većinu stvari potrebnih za uređenje prostorije u kojoj je tetovirao. Iako je ovo Lukina prva samostalna izložba, nije i zadnja, a do tad će te Lukin rad moći pratiti u sklopu tuđih projekata. U sklopu projekta "Izmicanje" Josipa Drdića, Luka će 30.4. izložiti svoju instalaciju i biti jedan od umjetnika koji će kroz ovaj projekt raditi intervencije u određenom haustoru javnog prostora u Dubravi. Također, u Križevcima će se početkom šestog mjeseca održati skupna izložba u kojoj će sudjelovati sa svojim kolegama s faksa.

Osim što je izložba "+SICANJE+" u samom centru Zagreba oživjela klasične običaje i rituale naših prostora, posjetitelje je podsjetila na važnost njegovanja osobnog odnosa s kulturom iz koje dolazimo te potaknula na njezino istraživanje. Ispijanje svježe kave ili rakije uz zvukove hrvatske glazbe, druženje za stolom u prostoriji ispunjenoj tradicionalnim predmetima i umjetninama te sam performans rituala sicanja za sve je bio poziv da se bar na trenutak vrate svojim korijenima. Za one kojima je to vrijeme strano ili nije dio njihove kulture ovo je bila prava prilika da iz prve ruke osjete atmosferu pravog balkanskog gostoprimstva i svega što ono podrazumijeva. (autorica teksta: Lorena Mijatović)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 03:43