Čini se da je najuži zagrebački centar uklet za umjetnost. Tako je Kožarićevo slavno "Prizemljeno Sunce" u Bogovićevoj već godinama poput magneta za neuke i neodgojene koji žele na tom remek-djelu ostaviti svoj nebitan potpis ili kakvu škrabotinu. No nije samo "Sunce" to koji mami vandale na zagrebačkoj špici. Tako je u okviru projekta posvećenog umjetnosti u javnom prostoru i umjetničkom istraživanju Zagreba nazvanog "OKOLO // around" u Varšavskoj ulici postavljena tekstilna instalacija "Naše sestre" umjetnice Ivane Mrčele. I nije dugo izdržala. Nepoznati ‘junaci‘ nasrnuli su na nju kao na ljutog dušmanina, ne znajući pritom (barem se nadamo jer to onda potpada pod psihopatologiju) da ta instalacija predstavlja njihove bake, majke, sestre, djevojke, žene, a možda i kćeri.
"Nažalost rad ‘Naše sestre‘ danas izgleda ovako.... jedna figura je ukradena, dio rada je potrgan. Rad je u centru Zagreba preživio jedva tri dana.", napisala je autorica na svom Facebooku. U međuvremenu instalaciju je malo spasila i popravila, nije to onako kako ju je inicijalno zamislila, ali eto za sada Mrčeline vrlo simpatične žene u rozom i dalje krase Varšavsku.
"U središtu rada nalazi se istraživanje ženske solidarnosti - ne samo kao emotivne veze, nego i kao povijesne sile koja je omogućavala opstanak zajednica. Instalacija utjelovljuje trenutke kad žene pružaju ruku jedna drugoj, kad se znanja prenose iz generacije u generaciju, kad se tereti dijele kako bi se mogle nositi. Ona svjedoči o mreži nevidljivih niti koje su stoljećima povezivale živote žena, često neprepoznate u službenim narativima, ali presudne za opstanak društva. Oblici unutar instalacije isprepliću se i naslanjaju jedni na druge, stvarajući vizualnu i fizičku metaforu međuovisnosti. Nijedna figura ne stoji sama - svaka je stabilna samo zato što je povezana s drugima.
Taj raspored nije slučajan; on oponaša načine na koje zajednice funkcioniraju, kako podrška teče u oba smjera i kako se otpornost rađa iz povezanosti. "Naše sestre" nije samo umjetnički rad, nego i hommage svim tihim, nevidljivim, ali presudnim oblicima rada i brige koje žene čine - od svakodnevnih gesta pažnje do kolektivnih čina otpora. Ona je spomenik sestrinstvu, ali i poziv na njegovo aktivno prakticiranje, danas jednako nužno kao i kroz povijest.", objasnila je svoje djelo Mrčela netom nakon postavljanja koje je trebalo krasiti Varšavsku od 20. do 30. kolovoza.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....