Na velikim europskim sajmovima umjetnosti danas se u istom trenutku oblikuju cijene, reputacije i muzejski i kolekcionarski interesi za nadolazeće razdoblje. Prema izvješću Art Basela i UBS-a, sajmovi su u 2025. činili 35 posto prometa galerija. Taj podatak govori dovoljno sam za sebe. Ozbiljne galerije takve sajmove već dugo ne doživljavaju samo kao mjesta prodaje, nego kao prostore u kojima se odlučuje kako će tržište, institucije i kolekcionari čitati pojedinog umjetnika u godinama koje dolaze. Ovogodišnji umjetnički sajam miart u Milanu okupio je 160 galerija iz 24 zemlje, a među njima i zagrebačku Avantgarde Gallery.
Nastup te galerije imao je vrlo jasan fokus. Boris Demur bio je postavljen kao jedan od ključnih autora hrvatske poslijeratne umjetnosti i kao ime koje pripada najvišoj razini muzejskog i kolekcionarskog interesa. Riječ je o umjetniku bez kojega je teško zamisliti ozbiljan pogled na Novu umjetničku praksu u Hrvatskoj i na širi europski kontekst analitičkog slikarstva. Kada galerija takvog autora postavi na međunarodni sajam, ona time javno pokazuje kako bira, kako vrednuje i kamo želi voditi umjetnika.
Demur, rođen 1951. u Zagrebu i preminuo 2014., bio je suosnivač Grupe šestorice autora i pripada uskom krugu umjetnika čiji opus istodobno ima punu povijesnu važnost, muzejski autoritet i trajnu kolekcionarsku težinu. U središtu njegova rada nalazi se analitički proces. Važna je mentalna procedura kojom djelo nastaje, pravilo koje ga vodi i logika koja određuje svaki korak njegova izvođenja. Upravo zato su kod Demura nazivi djela često ključ za čitanje rada, jer objašnjavaju način nastanka djela.
To se jasno vidi u radovima "Dvadeset minuta trljanja bojom" iz 1975., "Ponavljam" iz 1976. ili "Četrdeset poteza" iz 1976., gdje je slika određena samim procesom kojim je izvedena. U tom je krugu radova važna upravo odluka umjetnika da djelo definira pravilom, ponavljanjem, trajanjem i precizno zadanim slijedom postupaka. Čak i kada naslov prelazi u gotovo tehnički opis, on nije dodatak slici, nego njezin sastavni dio, jer gledatelju otvara način na koji je djelo nastalo. To je jedna od ključnih odlika analitičke umjetnosti i analitičkog slikarstva, gdje je proces jednako važan kao i ono što se vidi na površini rada.
Kolekcionarski interes
Njegov opus pripada vrhu analitičke umjetnosti u ovom dijelu Europe i ima jasno mjesto u širem europskom kontekstu. Takvi umjetnici dobivaju sve jače mjesto u ozbiljnim kolekcijama jer iza njih stoje jasna povijesna pozicija, prepoznatljiv jezik i razina dosljednosti koja se rijetko susreće. Demur je autor oko kojeg se može graditi cijela razina ozbiljnosti. Kolekcionari koji razmišljaju dugoročno vrlo dobro znaju da je takvih autora malo. Oni također znaju da tržište najprije prepoznaje najupućeniji krug ljudi, a tek zatim šira publika. Demur je danas u poziciji kada se njegov već potvrđeni povijesni status sve jasnije prevodi i u kolekcionarski interes. Za one koji grade ozbiljnu kolekciju, takvi trenuci obično budu presudni i obično kratko traju.
Važno je i kako je taj nastup nastao. Avantgarde Gallery nastavlja logiku koju je Marinko Sudac, osnivač galerije, godinama razvijao kroz svoju kolekciju, danas vjerojatno jednu od najvažnijih kolekcija avangardne i neoavangardne umjetnosti srednje i istočne Europe. Taj je rad rastao tijekom nekoliko desetljeća i kroz više od 250 institucionalnih projekata, od Tate Moderna (London) i Venecijanskog bijenala do mumoka (Beč), ZKM-a (Karlsruhe), Ludwig muzeja (Budimpešta) i Walker Art Centra (Minneapolis). Upravo se iz tog dugog rada danas razvija i galerijski program Avantgarde Gallery. Fokus je na tome da se umjetnike dugoročno uvede u najrelevantniji muzejski i kolekcionarski krug. Sajam u tom procesu ima veliku važnost jer koncentrira pažnju onih koji oblikuju umjetnički i tržišni interes.
U Milanu su uz Demura predstavljeni i Radomir Damnjanović Damnjan, rođen 1935. u Mostaru, preminuo 2025. u Milanu, te Zoran Todorović, rođen 1965. u Beogradu, profesor na Fakultetu likovnih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu i predstavnik Srbije na 53. Venecijanskom bijenalu.
U takvom kontekstu važan je i cjenovni aspekt. Cijena na velikom sajmu mnogo govori o samom autoru i o strategiji galerije. Ona otkriva s kojom ozbiljnošću galerija gradi njegovu poziciju i koliko čvrsto vjeruje u njegov daljnji rast. To vrlo dobro prepoznaju kustosi, savjetnici, privatni kupci i ljudi koji kolekcije oblikuju s pogledom na godine koje dolaze.
Upravo zato je ovogodišnji nastup Avantgarde Gallery na miartu bio važan. Pokazao je kako se umjetnik uvodi u međunarodni optjecaj s punom sviješću o njegovoj stvarnoj vrijednosti. Pokazao je i kako je Boris Demur autor za kojim ozbiljan kolekcionarski interes tek dodatno raste. U jednom trenutku tržište shvati da više ne govori o potencijalu, nego o autoru koji je već ušao u uski krug nužnih imena. U Milanu se jasno vidjelo da je Demur danas vrlo blizu toj točki.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....