Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) svojim je članovima poslalo dokument sa smjernicama za rad u javnom prostoru. Međutim, umjesto osjećaja podrške i zaštite, kod dijela umjetničke zajednice izazvale su nelagodu, pa čak i šok.
Podsjetimo, u Varšavskoj ulici uništen je rad dizajnerice i umjetnice Ivane Mrčele pod nazivom "Male žene", postavljen u sklopu osmog izdanja projekta "Okolo", posvećenog umjetnosti u javnom prostoru i zajednici.
Rad je uništen gotovo u potpunosti, a čin se smatra ideološki motiviranim. O događaju su izvijestili brojni mediji, a reakcije kulturne javnosti bile su oštre i zabrinute.
Ubrzo nakon toga HDLU je članovima elektroničkom poštom poslao smjernice u kojima se, među ostalim, umjetnike poziva da, ako rade u javnom prostoru, "provjere moguće društvene ili svjetonazorske prijepore, unaprijed senzibiliziraju potencijalno pogođene skupine, istraže kontekst društvenih trauma te se pridržavaju etičkih normi".
Također se navodi da je, u slučaju samostalne produkcije rada u javnom prostoru, odgovornost za sve gore navedene korake isključivo na umjetniku ili umjetnici.
Prema informacijama dostupnim članovima, smjernice su osmišljene kao oblik prevencije konflikta i savjetovanja umjetnika u kontekstu sve češćih napada na umjetnost u javnom prostoru. Iako one nisu zakonski obvezujuće, dokument sugerira niz postupaka koje bi umjetnici trebali poduzeti, od istraživanja konteksta do senzibilizacije zajednice, što neki članovi tumače kao neizravno prebacivanje odgovornosti s institucija na autore samih radova.
Iako su smjernice vjerojatno nastale s ciljem zaštite autora i prevencije novih incidenata, brojne članice i članovi HDLU izražavaju zabrinutost zbog tona i poruka dokumenta, a neki ga nazivaju "skandalom pameti". Čude se jer smatraju da je bitna svrha umjetničkog djela upravo i da izazove društvene/svjetonazorske prijepore te ovo smatraju ukidanjem slobode govora i izričaja.
Fotograf Marko Ercegović sve je ironično komentirao izjavom "Umjetniče, ne talasaj".
Zvonimir Dobrović, koji stoji iza festivala "Queer Zagreb" i "Perforacije" te udruge Domino, čudi se kako su takve smjernice nekome mogle pasti na pamet.
"Pa zar su zaista svi poludjeli? Kakvi to ljudi bauljaju po ovoj kulturi?! Znači, sljedeća ‘Tiha misa‘ Arijane Lekić-Fridrih, moramo provjeriti jesu li molitelji senzibilizirani za realizaciju rada ili je prijeporna", napisao je na Facebooku.
Lekić-Fridrih se također oglasila o svemu. Kaže da čeka da joj se jave molitelji da ju pitaju je li senzibilizirana za njihovu predstavu ili će doći do prijepora ili traume jer su "evidentno oni članovi HDLU koji su donijeli ove preporuke". Zatražila je smjene onih koji su sve smislili.
"Ako nas sve ovo što se u posljednjih par mjeseci dogodilo, od otkazivanja festivala, prijetnji novinarima, piscima, umjetnicima, opće cenzure mislećih, na trgne, ništa neće. Ali sad. Ne kasnije", naglasila je.
Riječi preporuka, provjeriti, odgovornost ne znače naredba, zabrana, cenzura ili autocenzura, kaže nam Tomislav Buntak, predsjednik Upravnog odbora HDLU.
"Svaki oblik vandaliziranja umjetničkih djela, bez obzira na autorstvo ili kontekst, za HDLU je neprihvatljiv i duboko zabrinjavajući. Umjetnost u javnom prostoru pripada svima - ona obogaćuje grad, stvara prostor za dijalog i susrete te gradi zajedničku kulturnu baštinu. Kada je oštećena ili otuđena, gubitak ne snosi samo autor, već i čitava zajednica. Sukladno svom statutu, HDLU se zalaže za slobodu umjetničkog izražavanja te stoji uz prava svojih članova/ica da slobodno misle i stvaraju. Jedina intencija ove preporuke je da im se sugerira da provjere kontekst u kojem djeluju ili u koji ih netko poziva da djeluju te da nakon toga sami slobodno donesu odluku o svom radu. Mi smo tu da budemo uz njih i da im štitimo to pravo", komentirao je Buntak i dodao da su radili različite projekte u javnom prostoru i ako su službeni, unutar odobrenih programa u javnosti postoji određena procedura u provođenju i financiranju. Istraživanje i kontekst, navodi, su sastavni dio bilo koje umjetničke intervencije.
"Umjetnik ili umjetnica mogu ići kroz javne natječaje i programe, a mogu i bez dozvole ukoliko odluče djelovati na taj način. Reakcije javnosti i okruženja mogu biti različite. HDLU će podržati aktivnost umjetnika."
Naglašava da je jasno da HDLU nema ulogu onoga koji odlučuje što će umjetnici kreirati ni kako će djelovati.
"Posebno smo razvijali niz akcija vezanih uz umjetničke intervencije u javnom prostoru u razdoblju od 2014. Te akcije vezane su uz zdravstvene i kazneno-popravne ustanove s ciljem terapeutskog značenja umjetnosti. Kroz Salone mladih i Zagrebački salon bilo je više intervencija u javnom prostoru. U našem izložbenom programu bilo je podosta javnih intervencija. Nadam se da se javnost sjeća ‘Ciglenih stubova‘ umjetnika Zlatka Kopljara oko fontane HDLU povodom dana Holokausta. A u ostalim akcijama koje su se događale u gradu uvijek smo stajali iza umjetnika, kao i kod nedavnog oštećivanja djela umjetnice Mrčele u Zagrebu", kaže Buntak te dodaje da dnevna politička prepucavanja nisu ono čime se HDLU bavi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....