Na Trešnjevci upravo nastaje neobični “Muzej susjedstva”, a u stvaranju virtualnoga gradskog muzeja možete i sami sudjelovati. Demokratizacija muzejske djelatnosti donijet će fundus koji će se graditi odozdo, iz građana, koji će na taj način sami moći ispričati priču koja se tiče njihova kvarta i života u njemu.
- Prvi su reagirali Trešnjevčani koji su najentuzijastičniji kad je riječ o njihovu kvartu, koji od ranije sakupljaju materijal i dijele ga u grupama na Facebooku posvećenima kvartu. Donijeli su svoje materijale i dali se u potragu za svim što bi vrijedilo uključiti u muzej, tako da nešto materijala već imamo, a još nas očekuju dva ciklusa skupljanja.
Dosad su većinom materijale donosili ljudi srednje dobi, ali dolaze nam i oni mlađi koji se žele baviti kvartom - navodi Dunja Kučinac iz udruge BLOK, koja u suradnji s udrugama Centar za mirovne studije, SF:ius i K-zona te Tehničkim muzejom “Nikola Tesla” provodi projekt virtualnog kvartovskog muzeja. Artefakte koji im pristignu, govori, prvo fotografiraju, zatim pokušavaju doznati priču koja stoji iza njih te ih vrate osobi koja ih je donijela.
Kvartovski kolodvor
Pregledavamo desetke preslika fotografija koje će krajem 2020. završiti online kao jedan strukturirani i sistematizirani fundus. Ima tu svega, no jedan od omiljenijih motiva je svakako vlak, kolodvor. Ništa čudno, jer odmah preko puta Baze u Adžijinoj 11, gdje se materijal sakuplja, nalazi se Stari Samoborski kolodvor, jedno od centralnih mjesta u kvartu koje mnogo znači u kolektivnoj memoriji građana Trešnjevke.
Trešnjevka je stasala kao radnički kvart uz rastuću industriju Zagreba između dva svjetska rata. Teški životni uvjeti potaknuli su građane da se u rješavanju socijalnih potreba okrenu jedni drugima, a taj osjećaj, navode u BLOK-u, nije nestao do danas.
Prvi ciklus prikupljanja materijala, navode organizatori, upravo je završio, no građa se i dalje može donijeti te im se obratiti mejlom, ili fizički u Bazi, gdje uvijek ima nekoga.
Vanja Radovanović, kao predstavnik surađujućeg projekta Mapiranje Trešnjevke u okviru Centra za kulturu Trešnjevka, udružio je snage s BLOK-om i također donio svoju privatnu građu.
Okidač za sjećanja
- Ja sam kolekcionar po vokaciji - govori Radovanović, pokazujući nam svoju zbirku ulaznica za društvene i sportske događaje Trešnjevke u prošlosti. Tu su ulaznice za Kino Triglav (današnji DM u Okićkoj), zatim ZET-ovi pokazi, godišnje karte za Cibonu, karta za koncert Talking Headsa u Domu sportova, kao i karta s oproštajne utakmice Krešimira Ćosića u Ciboni.
- Skupljam sve te stvari jer mi je to okidač za sjećanja. Kad otvorim zbirku, sjetim se nekih zgoda, a fizički predmet mi kompletira sjećanje. U Centru za kulturu Trešnjevka imamo na tisuće tekstova, fotografija i drugih raznih predmeta koje ćemo vrlo rado podijeliti s BLOK-om za njihov projekt virtualnog muzeja - navodi Radovanović.
Priče stanovnika
- Bilo bi zanimljivo vidjeti i neke predmete proizvedene u trešnjevačkim tvornicama, kao što je Vesna. Koncept Muzeja susjedstva kod nas i nije još tako poznat. Mi zamišljamo model demokratskog muzeja, i čini nam se da bi je to pravi put za gradnju muzeja. Povijest Trešnjevke kao radničkog kvarta je vrlo zanimljiva, a taj tip povijesti možda nije dovoljno zastupljen, ili je zastupljen kroz dominantne narative fundusa drugih muzeja, pa bismo htjeli ispričati priče ljudi koji su živjeli na Trešnjevci kroz njihovu građu i angažman na radu muzeja - nastavlja Dunja Kučinac.
Muzeji susjedstva institucije su kojima je “zajednica motor i svrha, a temelj suživot čovjeka, njegove okoline i baštine”. Primjere nalazimo u siromašnim, radničkim četvrtima diljem svijeta, od Južne Amerike, preko SAD-a i Južnoafričke Republike, do Nizozemske, u kojima je službena, nacionalna i često nacionalistička kultura zaobišla deprivilegirane zajednice i njihove potrebe. Stoga je redovito riječ o inicijativama odozdo zahvaljujući kojima je narodna, radnička kultura dobila svoje mjesto, fizičko i simboličko, te postala dijelom baštine.
Donesite im fotografije ili predmete koji bilježe trenutak iz povijesti kvarta i tako ukažite na vrijednost priča iz zajednice koje nisu dio službene povijesti.