UGROŽENA BAŠTINA

ZA OBNOVU KULTURNIH DOBARA 10 MILIJUNA KUNA MANJE Koje su posljedice smanjenja spomeničke rente?

 Neja Markicevic / CROPIX
Za sličnu je sumu, primjera radi, obnovljen čuveni Drveni neboder Drage Iblera, na što se čekalo više od deset godina

Procjenjuje se da će u 2016. godini, zbog smanjenja spomeničke rente, financijska sredstva za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara biti smanjena za oko 10 milijuna kuna, ili oko 12 posto.

Primjera radi, za toliki je otprilike iznos obnovljen Drveni neboder, arhitekta Drage Iblera u Zagrebu, na čiju se obnovu čekalo više od deset godina.

Za Zagreb se očekuje smanjenje na godišnjoj razini od tri milijuna kuna. Primjerice, obnova secesijske građevine Kuće Kallina stajala je iznad dva milijuna kuna.

Naime, Vlada je, kao dio programa ukidanja i smanjenja nameta u gospodarstvu, visinu izravne spomeničke rente smanjila na maksimalnih četiri kune po četvornom metru u odnosu na dosadašnje ograničenje od maksimalnih šest kuna.

Nepovoljna mjera

Ta mjera nije prvi udar na spomeničku rentu. Još je 2012. godine smanjen broj djelatnosti za koje postoji obveza plaćanje neizravne spomeničke rente. Tad je, u primjerice u godinu dana, novac od spomeničke rente smanjen 18 posto. Od 2012. godine neizravnu spomeničku rentu plaćaju samo: trgovine duhanskim proizvodima, trgovine parfemima i kozmetikom, telekomunikacije,novčarsko posredovanje, djelatnosti kockanja i klađenja. Tako je Ministarstvo kulture, odrekavši se spomeničke rente u korist gospodarstva, u posljednje četiri godine već ostalo bez 100 milijuna kuna.

Ministra Berislava Šipuša pitamo što misli o ponovnom smanjenu spomeničke rente.

- Svako smanjenje financijskih sredstava koji se ulažu u zaštitu i očuvanje kulturnih dobara izuzetno je nepovoljno za stanje baštine u Hrvatskoj, pa tako i ovo smanjenje - odgovorio je kratko Berislav Šipuš.

Loše stanje spomenika

Novac od spomeničke rente, odnosno dio novca koji bi dobilo Ministarstvo, odlazio je za obnovu mnogih značajnih objekata po čitavoj Hrvatskoj, a čiji je spomenički građevinski fond u dosta lošem stanju. Uglavnom, novac je išao za spas starih kapelica, samostana, crkava, orgulja, književne građe i sličnog. Primjerice, za 2015. godinu jedna od većih stavki je obnova crkve Sv. Nikole biskupa, glavni oltar Sv. Nikole sa 150.000 kuna iz 18. stoljeća u Hrašćini. Također, i polikromiranih gotičkih stropova u Dioklecijanovoj palači u Splitu sa 160.000 kuna.

U Zagrebu je novcem od rente, koja je išla Gradu Zagrebu, obnovljeno mnogo zgrada, od kojih su neke bile i opasne za prolaznike. Sve skupa, ocjenjuju stručnjaci, zakidanje na obnovi kulturnih dobara loše je za zemlju koja živi od “kulturnog” turizma. Utješno je tek da ih lokalna zajednica može prijaviti za obnovu od sredstava iz fondova. Sličan pozitivan primjer već smo vidjeli prilikom obnove tvrđava u Šibeniku. No europska komisija traži da projekti u kulturi budu povezani s turizmom, infrastrukturom i da se kroz njihovu obnovu otvaraju nova radna mjesta. Dakle, pod to teško mogu ući stambene zgrade.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. siječanj 2023 12:56