Za vladavine ustaškog terora tijekom Drugog svjetskog rata na području današnjeg zagrebačkog Spomen-parka Dotrščina ubijene su tisuće građana i građanki iz Zagreba, okolice i iz drugih dijelova. U to je doba posječena i nekadašnja dotrščinska šuma.
Sadašnja, samonikla, stara je kao i sam zločin, jer Dotrščina je bila mjesto gdje su ubijali ljude, ali i prirodu.
Tomo Savić-Gecan angažirao je znanstvenice Hrvatskog šumarskog instituta da izračunaju godišnju količinu kisika kojega stvore stabla u dijelu neobilježene šume, nekadašnjeg stratišta. Znanost je utvrdila da je to: 2 653 000 kilograma kisika.
Tako je danas, u čast žrtvama fašizma na Dotrščini, postavljena umjetnička intervencija Tome Savić-Gecana nazvana "Bez naziva". Na jednom od stabala izvješen je podatak o količini kisika koji stabla proizvedu u godinu dana u tom dijelu šume.
Nakon toga okupljeni su prošetali šumom koja je tako, osim što čuva sjećanje na ubijene, postala je metafora opstanka, borbe, slobode.
"Gotovo zaboravljene žrtve zločina komemorirane su znanstvenim izračunom – i ničim više. Umjesto uobičajenih memorijalnih gesta, odavanje počasti mrtvima ostvareno je znanstvenim izračunom kisika - elementarnog preduvjeta života.", komentirala je Radmila Iva Janković.
Inače, znanstvenice su do količine kisika došle koristeći i-Tree Eco model, razvijen pri Američkom šumarskom servisu, obuhvatile (jedno po jedno) 461 stablo koje raste na tom potezu: obični grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea) i javor klen (Acer campestre).
Na Dotrščini postoje dvije lokacije masovnih egzekucija - Dolina grobova te prostor uz cestu prema Markuševcu koji je neobilježen. Danas su se ljudi okupili na tom, neobilježenom prostoru.
Godišnja memorijalna umjetnička intervencija na Dotrščini izvodi se tradicionalno u povodu Svjetskog
dana mira.
Virtualni muzej Dotrščina autorski je projekt Saše Šimprage.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....