MASKIRANI KRITIČAR DRUŠTVA

Banksyjeva formula - mazni, iskoristi, raskrinkaj sustav

Tiskao je lažnu englesku novčanicu s likom princeze Diane, prebojao je Zid koji segregira palestinska naselja na Zapadnoj obali, svojim grafitima ismijao je sve i svakog u britanskom društvenom životu, a 2007. proglašen je najvažnijim britanskim umjetnikom. Ipak, teško da bi umjetnik pod imenom Banksy toliko golicao maštu javnosti da nema jedne “sitnice”: Banksy, naime, krije svoj identitet, i sve što se o njemu zna je tek grad rođenja, Bristol.

Ne želi pokazati lice

Kad se ove zime na festivalu u Berlinu pojavio film “Exit Through the Giftshop” u kojem Banksy debitira kao režiser i kroz dokumentarac predstavlja svoj street art, nikom nije bilo jasno kako se može napraviti film o nekom tko - za početak - ne želi pokazati lice. Nakon Berlina, sad je i publika na Zagreb FF-u imala prilike vidjela “Exit Through the Gift Shop”, i sad joj je vjerojatno malo jasnije: Banksyjev film, naime, uopće nije dokumentarac o street artu, nego svirepa i duhovita satira na umjetničko tržište i komercijalizaciju supkulture.

Podnaslovljen kao “film o čovjeku koji snima film o meni”, Banksyjev “Uradi i bježi” za glavnog junaka ima stanovitog Thierryja Guettu, francuskog prodavača rabljene odjeće koji je u slobodnom vremenu snimatelj amater i ljubitelj grafita. Guetta kamerom dokumentira akcije grafitera i uličnih umjetnika, sve dok tako ne nabasa na Banksyja, koji ga sa sobom vodi u akciju.

Operacija Guetta

Na koncu, britanski grafiter Guettu izmanipulira za svoj bezobrazni naum. Nagovori ga da se počne baviti street artom, pomogne mu u Los Angelesu organizirati izložbu, a grad tapecira jumbo plakatima u kojima Guettu proglašava budućnošću umjetnosti. Guettine su umjetničke ideje beznadno banalne i pokradene iz kataloga, ni jednu instalaciju nije sam izveo, a dok su radnici slagali postav izložbe on je ispred hangara davao intervjue. Rezultat je ipak predvidiv: izložba je totalni hit, na otvaranju je pola Holly-wooda, a djela Banksyjeve marionete počinju se prodavati po vrtoglavim sumama: do zatvaranja, trgovac džemperima prodao je “arta” za milijun dolara.

Mistifikacija

Naravno, nismo toliko naivni da mislimo kako je Guetta nevin. I Banksyjev “dokumentarizam” sam je po sebi obmana, ali za ovu priču to zapravo i nije bitno. Bitnije je da Banksy svojom malverzacijom ogolio “star sistem” likovne kulture i mehanizme mistifikacije o kojima materijalno ovisi suvremena umjetnost. U igranom programu ZZF-a u srijedu su prikazana dva filma, domaći “Šuma summarum” Ivana Gorana Viteza i “Sebbe”, švedski film redatelja iranskog podrijetla Babaka Najafija. Najafijev “Sebbe” priča je o naslovnom junaku, tinejdžeru čiji život i nije neka divota. Živi sa samohranom majkom s kojom ima odnos pun trzavica, u školi je žrtva zlostavljanja, ne ide mu učenje.

Krajnja hladnoća

Kako bi zatoplila njihov odnos, majka mu za rođendan poklanja skijašku jaknu. Ali, ispostavlja se da je jaknu ukrala susjedu, koji Sebbea razodjene nasred školskog hodnika i izloži sramoti kao lupeža. Sebbea majka potom izbaci iz stana, a on na gradilištu ukrade dinamit i s njim planira osvetnički pohod.

Najafijev film prikazuje Švedsku kao zemlju krajnje hladnoće, ponajprije međuljudske. To je strašno okrutan film, ali redatelju je uspjelo prošarati ga zatišjima s puno emocija i finog karakteriziranja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. kolovoz 2022 10:07