Mnogi još uvijek ne mogu prokljuviti zašto je točno tri bilijuna dolara vrijedna tehnološka tvrtka Apple 2019. počela snimati filmove i TV serije. Iako u tom miljeu nije bila uljez – digitalnu trgovinu s filmovima, serijama i glazbom iTunes pokrenula je 2005. godine – nije bilo nikakvih naznaka da će ikad biti išta više od distributera. Međutim, onda se distribucija zabavnih sadržaja naglo i značajno promijenila.
Nedugo nakon što je iTunes zaživio, točnije 2007., lanac videoteka Netflix proširio je ponudu i postao streaming platforma, a 2013. je počeo proizvoditi vlastiti sadržaj (debi mu je bila TV serija "Kuća od karata"). Ubrzo nakon što se Netflix bacio u streaming, dobio je konkurenciju u vidu Hulua (2008.), hibridne platforme HBO Go (2010.) i Amazon Prime Instant Videa (2011.). Streaming se sredinom, a posebice krajem 2010-ih godina, etablirao kao glavni način gledanja filmova i TV serija.
Apple se u streaming uključio u studenome 2019. (11 dana nakon njega u igru je ušao Disney s platformom Disney+). Tvrtka je rekla da na svojoj platformi Apple TV+ želi nuditi vrijedan, originalan sadržaj. Neki mediji pišu da je u to ime prije pokretanja iste potrošila preko šest milijardi dolara. Treba napomenuti da su druge streaming platforme već otkupile skoro sve poznate stare serije i filmove te da je Appleova strategija zasigurno bila rezultat situacije na tržištu, a ne isključivo njegove politike.
"ŠALABAHTER IZ FILMA" O "F1" POGLEDAJTE U NASTAVKU TEKSTA:
Ispočetka nije imao mnogo originalnog sadržaja, no ubrzo je podebljao ponudu. Prvi znak da njegova strategija daje željene rezultate stigao je na 94. dodjeli nagrade Oscar u ožujku 2022. godine. Dramedija "CODA" redateljice i scenaristice Sian Heder osvojila je Oscare za najbolji film, najbolji scenarij prema predlošku i najboljeg sporednog glumca (Troy Kotsur). Potvrda da holivudski teškaši Apple vide kao ozbiljnog igrača stigla je u prvoj polovici 2024. godine, kad je Apple TV+ objavio tri velika filma – povijesni kriminalistički film "Ubojice cvjetnog mjeseca" Martina Scorsesea, povijesni ep "Napoleon" Ridleyja Scotta i akcijsku komediju "Argylle" Matthewa Vaughna.
Da je tradicionalan filmski studio, 10 milijuna dolara koje je uložio u "Codu" (i sigurno još toliko koliko je potrošio na promociju), a koji su mu donijeli tri Oscara, uključujući i onaj najvažniji, smatrao bi mudrom investicijom. Hollywood tako operira već desetljećima. Međutim, "Ubojice cvjetnog mjeseca" koštale su između 200 i 215 milijuna dolara, a "Napoleona" je platio između 130 i 200. Tradicionalni studiji bi od takva dva skupa filma očekivali ukupni prihod od barem milijardu dolara, ako ne i više. Usporedbe radi, "Oppenheimer" Christophera Nolana, biografski triler o "ocu atomske bombe" J. Robertu Oppenheimeru, snimljen je za 100 milijuna dolara, a ostvario je prihod od 975 milijuna. "Ubojice" su u kinima uprihodile tek 158 milijuna dolara, a "Napoleon" 221 milijun. Tradicija kaže da su to – podbačaji. Međutim, Apple ne igra po tradicionalnim pravilima, ali ne želi ni reći što smatra uspjehom, a što ne.
Najnoviji test njegove netransparentne politike bit će akcijska sportska drama "F1" redatelja Josepha Kosinskog ("Top Gun: Maverick", "Zaborav", "Tron: Nasljeđe"). Apple je za priču smještenu u svijet Formule 1 potrošio između 200 i 300 milijuna dolara, glavnu ulogu u filmu igra megazvijezda Brad Pitt, producirao ju je majstor blockbustera Jerry Bruckheimer, a snimljena je u suradnji s Međunarodnom automobilističkom federacijom, organizatorom natjecanja Formule 1.
Projekt potječe od radne verzije filma "Izazivač: Le Mans ‘66" u kojoj su glavne uloge trebali igrati Pitt i Tom Cruise. Ta je verzija propala jer se Kosinski nije sa studijem 20th Century Fox (danas 20th Century Studios) mogao dogovoriti oko budžeta. Kasnije se Kosinski posvetio "Top Gun: Mavericku" koji je postao veliki hit (prihod od skoro 1,5 milijardi dolara nasuprot budžetu od 170-177 milijuna). Kad je za vrijeme pandemije koronavirusa pogledao Netflixovu seriju o Formuli 1 "Drive to Survive", dobio je želju napraviti film o tom svijetu. Privukao ga je, rekao je medijima, način na koji je serija prikazala i najmanje uspješne timove te njihovu borbu za samo jedan bod ili jednu pobjedu. Kosinski je za svoju ideju uspio zainteresirati Pitta i Bruckheimera i njih su trojica počeli film nuditi filmskim studijima i streaming platformama. U toj je borbi pobijedio Apple, a Kosinski je dobio pozamašan iznos da ga snimi.
Snimanje je trajalo 18 mjeseci i obuhvatilo četrnaest utrka Formule 1 tijekom sezona 2023. i 2024. na trima kontinentima. Radi postizanja autentičnosti, glavni su glumci vozili posebno prilagođene bolide, dok su se scene snimale između stvarnih F1 događanja na stazi. Vozila su bila opremljena s do 15 kamera, uključujući i one u kokpitu, a pojedine su situacije naknadno digitalno prilagođene kako bi se uskladile s izgledom postojećih timova i bolida. Produkcija je u suradnji s Mercedesom pretvorila bolide Formule 2 u vozila nalik F1 automobilima, a tehnička i logistička podrška organizatora omogućila je ekipi filma da koristi prostore u garažama momčadi, paddocku i uz samu stazu.
"F1" je u hrvatska kina stigao 26. lipnja, a kritičar Jutarnjeg lista Damjan Raknić u novoj epizodi serijala "Šalabahter iz filma" donosi četiri razloga zbog kojih ga trebate pogledati i jedan zbog kojeg ga trebate preskočiti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....