CRIMES OF THE FUTURE

Film kojeg gledatelji u kinu ne mogu izdržati do kraja odgledati. Mutacija ljudske vrste i ubrzani rast novih ograna

Lea Seydoux, ”Crimes of the Future” (2022)

 Supplied By Lmk/Landmark/Profimedia/Supplied By Lmk/Landmark/Profimedia
Nakon što je ovi Cronenbergov body horror s Viggom Mortensenom u glavnoj ulozi predstavljen u Cannesu, ne stišavaju se reakcije

Među novim filmskim naslovima Filmskog festivala u Cannesu pojavilo se i novo Cronenbergovo ostvarenje. Kanadski redatelj poznat po filmovima poput "Povijesti nasilja", "Ruskih obećanja" i "Opasne metode" novim se hororom tijela vraća istraživanju dinamike između tjelesnih transformacija i tehnologije.

Zvijezda filma ponovno je, kao i u drugim navedenim filmovima, danski glumac Viggo Mortensen, a poznatih imena ne nedostaje niti u ostatku glumačke ekipe (Léa Seydoux, Kristen Stewart, Scott Speedman).

U središte Cronenbergove znanstveno-fantastične priče postavljen je svjetski poznati umjetnički par Saul Tenser (Mortensen) i Caprice (Seydoux) koji svoj performans temelje na Saulovoj dijagnozi 'sindroma ubrzane evolucije' čiji je simptom ubrzan rast novih organa. Tijekom nastupa uživo Caprice pred publikom izvodi operacije na Saulu, promatra, tetovira i uklanja njegove novonastale organe.

Morbidni ritual privlači pažnju Registra darivatelja organa i njihovog istražitelja Wippeta (Don McKellar) te njegove pomoćnice Timlin (Stewart), koja ubrzo razvije fascinaciju čudnim umjetnikom.

Bizarni fenomen kojem Mortensen daje lice dio je mutacije ljudske vrste u distopijskom svijetu koji više ne poznaje bol. No lišenost boli mogla bi utjecati i na njegovo naličje - užitak.

Nedostatak boli i gađenja kao prirodne granice likovima omogućuje da svoju prazninu ispune ovakvim performansima.. Seksualna želja i patologija postaju neodvojive, a likovi posežu za ekstremnim mjerama kako bi osjetili nešto. Ili kako je Indiewire jasno opisao: "ljudi gore od želje da osjete nešto u ultratupom svijetu."

Motiv izopačenog poimanja boli te povezivanje erotike i tehnologije podsjećaju na epizodu "Black Museum" serije "Black Mirror" koja istražuje opasnosti silnih tehnoloških mogućnosti koje se otimaju kontroli i umjesto u službi čovjekove dobrobiti preuzimaju upravljačko sjedalo.

U spomenutoj epizodi gledateljima je predstavljen slučaj Dr. Petera Dawsona koji pristaje koristiti eksperimentalnu medicinsku tehnologiju kako bi pomogao svojim pacijentima. Zahvaljujući posebnoj mrežici za glavu osjeća sve što i pacijenti no nakon indirektnog iskustva smrti, njegov se doživljaj boli transformira i postaje mu glavni izvor zadovoljstva i ovisnost koja rezultira fatalnim posljedicama. Perverzija prirodnog fiziološkog i psihološkog ustrojstva uništava humanost i sve što čovjeka održava u harmoniji i sprečava njegovo propadanje.

S druge strane, Cronenbergov film prati priču o dječaku Breckenu koji jede plastiku i završava kao žrtva majke koja ga, po svemu sudeći, iz prestravljenosti viđenim, guši jastukom. On će se susresti sa Saulovom kada dječakov otac Lang (Speedman) pristupi Saulu s nesvakidašnjim zahtjevom.

image

Viggo Mortensen, Lea Seydoux, Kristen Stewart and Scott Speedman, Cannes

Matrixpictures.co.uk/Matrixpictures/Profimedia/Matrixpictures.co.uk/Matrixpictures/Profimedia

Kao što Timlin u jednom trenu šapne Saulu na uho,"operacije su novi seks". Ljudsku povezanost zamijenjuje hladna tehnologija koja penetrira u ljudsko tijelo, a mutacije čovječanstvo sve više guraju u smjeru transhumanizma koje čovjeka udaljava od njegove ljudskosti i onoga što ga čini čovjekom.

Transhumanizam, ovladavanje tehnologije čovjekom i čovjekova ovisnost o potonjoj, gubitak čovječnosti, zamjena organskog sintetičkim, odmicanje od prirode, narušavanje te invazija integriteta tijela, mračna i perverzna erotičnost...jesu li to ti zločini koje, prema Cronenbergu, donosi budućnost? Gleda li redatelj na te pojave kao na prokletstvo, možda samo puku neminovnost...? Je li ovaj film upozorenje ili Cronenbergovo proročanstvo?

Kao što to obično biva s hororom tijela, koji eksplicitno prikazuje groteskne povrede tijela, i ovaj bi film lako mogao izazvati gađenje i psihološku uznemirenost pa bi se gledatelj svakako trebao psihički pripremiti za vizualno neugodne podražaje.

The Guardian novi Cronenbergov film opisuje kao "izložbu užasa u Ballardovom stilu" te ga povezuje s redateljevim filmom "Crash" iz 1996.

I dok "Crimes of the Future" fetišizira intervencije na tijelu, likovi iz filma temeljenog na knjizi Jamesa Grahama Ballarda iz 1973. godine seksualno uzbuđenje vežu uz automobilske nesreće, to jest, sudare.

Taj je nekonvencionalni film, kao i "Crimes of the Future" premijerno prikazan na Filmskom festivalu u Cannesu, gdje mu je dodijeljena Posebna nagrada žirija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 05:55