U nastavku donosimo:
- netočnosti oko pojma i uloge agitropa u filmu te zašto to mijenja čitanje ključnih scena
- kako film prikazuje status homoseksualaca kroz likove Ladislava i Nenada i što to otkriva o tadašnjoj klimi
- pregled spornih povijesnih referenci i pop-kulturnih signala te njihovu težinu za fabulu
- iskustva i stavovi publike i kritike prema vizualno naglašenim homoerotskim prizorima nasuprot politici identiteta
- što o autorici Ivoni Juki i njezinu pristupu govori raspon između stilskih vrlina i dramaturških odluka
U jednoj od scena filma “Lijepa večer, lijep dan“ lik komunističkog funkcionara Emira (Emir Hadžihafizbegović) izlazi iz zgrade u kojoj mu je ured. Uz ulazna se vrata vidi natpis na kojem piše AGIT PROP.
Taj detalj rasvjetljava polazišni problem s filmom redateljice Ivone Juke.
Što je problem s natpisom AGIT PROP? Pa, za početak, što se ta kratica pisala i uvijek piše spojeno: agitprop. Drugo, što se ured koji se u komunističkoj Jugoslaviji agitpropom bavio nikad nije tako zvao, nego je imao kudikamo dulje i kvrgavije službeno ime. I, konačno, što se radnja filma "Lijepa večer, lijepi dan" zbiva 1957., a odjel za agitaciju i propagandu bio je aktivan do 1952. Unatoč tome, autorica i njezin scenograf nalijepili su na fikcionalni ured u filmu netočno napisan naziv odjela koji pod ...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....