Nakon što je u ponedjeljak na zagrebačkom krematoriju održan posljednji ispraćaj Branka Lustiga, danas je u povodu smrti velikana filmske industrije i jedinog hrvatskog dobitnika dva Oscara održana svečana komemoracija koju su organizirali obitelj, Festival tolerancije i HNK Zagreb.
Pedeset godina karijere i 87 godina uistinu nevjerojatnog života najpoznatijeg i najuspješnijeg hrvatskog filmskog producenta obilježeno je dojmljivom komemoracijom. Nazočnima su prikazani inserti iz serija i filmova koji su ne samo obilježili Lustiga, nego i ušli u filmske anale.
Od domaćeg “Ne okreći se sine” iz 1956., preko “Vjetrova rata” te “Rata i sjećanja” pa sve do “Pada Crnog jastreba”, “Mirotvorca” i “Limenog bubnja”. Naravno, prisutni su imali priliku vidjeti i djeliće “Schindlerove liste” koja mu je 1993. godine donijela prvog Oscara te “Gladijatora” zahvaljujući kojemu se 2000. ovjenčao i drugim zlatnim kipićem Američke akademije. Bilo je to dirljivih sat i pol tijekom kojih je za vođenje programa bila zadužena glumica Zrinka Cvitešić. Govore su održali, među ostalima, premijer Andrej Plenković, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i redatelj Branko Ivanda.
FOTOGALERIJA: Komemoracija za Branka Lustiga
Pročitani su i telegrami sućuti pristigli sa svih strana svijeta, koje su uputili slavni američki redatelj Steven Spielberg, glumci Ralph Fiennes i Russell Crowe, predsjednik Izraela Reuven Rivlin i drugi.
Zagrebačka filharmonija izvela je glazbu iz “Schindlerove liste”, a dječji zbor Zvjezdice dio iz Lustigova posljednjeg projekta, opere za djecu “Brundibár” Hansa Kráse iza koje stoji izuzetno tragična priča iz doba holokausta.
Komemoraciji su prisustvovale osobe iz svih područja društvenog života, od ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, Josipa Manolića, Budimira Lončara, Goranke Wruss, članice Uprave Hanza Medije Ane Hanžeković i Roberta Zubera do Dragana Despota i Anje Šovagović-Despot.
Za kraj su ostavljeni pečeni kesteni koje je Lustig obožavao. I upravo zato ispred zgrade HNK dočekali su sve koji su se željeli na zagrebačkoj hladnoći uz njih oprostiti od čovjeka čiji je život bio filmska priča za sebe, ali koji je svoj rad utkao u brojna druga djela.