Pedeset godina nakon što se avion tada glavnog tajnika UN-a, Šveđanina Daga Hammarskjölda, srušio na granici Konga i Rodezije, ondašnjeg britanskog protektorata, danas Zimbabvea, danski novinar i autor više dokumentarnih filmova, Mads Brügger, pokrenuo je dugotrajnu, iscrpljujuću, krajnje tvrdoglavu istragu, krenuo provjeriti na više adresa realno utemeljene sumnje da je Hammarskjöld ubijen.
Brügger je, slažući puzzle svoje potrage, napravio film, “Zaboravljeni slučaj Hammarskjöld”. Ove godine s njim je pobijedio na Sundanceu, a za koji dan “Zaboravljeni slučaj Hammarskjöld” bit će prikazan i na Human Rights Film Festivalu.
“Ništa sa sigurnošću ne tvrdim, moj film je moguće ili vrhunski krimić ili najgluplja, idiotska teorija zavjere. No, dao sam sve od sebe da provjerim i pokažem da je lako moguće da je Hammarskjöld, skupa s petnaest ljudi koji su bili s njime na letu, ubijen, da je bio žrtva urote. Neki od svjedoka, ljudi koji su bili u blizini kad je pao avion, i danas se ponešto pribojavaju govoriti, kažu:
‘Ako su ubili Hammarskjölda, mogu i mene’, a čudnih detalja u vezi s padom aviona je jako, jako puno”, kaže Brügger s kojim smo za Jutarnji list razgovarali u Strasbourgu, gdje je njegov film bio jedan od finalista nagrade LUX, godišnje nagrade za film koju dodjeljuje Europski parlament, a kojoj je za cilj učiniti europski film vidljivijim.
Nobel za mir
Više je puta istragu o slučaju pogibije Hammarskjölda provodio i UN, vjeruje se da britanske i američke službe u svojim arhivima čuvaju bitne dokumente za rasvjetljavanje slučaja koji je do danas ostao jednom od velikih misterija međunarodnih odnosa.
Kad je Hammarskjöld, sin Hjalmara Hammarskjölda, švedskog premijera za vrijeme Prvog svjetskog rata, 1953. došao na čelo UN-a držali su ga dosadnim švedskim tehnokratom, no kratko je trebalo da pokaže kako je odlučan u namjeri da zaštiti nekadašnje kolonije od daljnje eksploatacije bivših kolonizatora. Posmrtno mu je dodijeljena Nobelova nagrada za mir, za koju je kratko prije smrti nominiran; ostao je upamćen kao jedan od ponajboljih tajnika UN-a.
Sumnja se da su interes da ga ubiju, među ostalima, imale članice UN-a kojima nije odgovarala njegova politika zaštite nedugo oslobođenih kolonija.
Brüggerov film traje dugih 119 minuta, a gotovo svaka traži punu koncentraciju. U filmu, što direktno, što indirektno, otvara mnoga pitanja kolonijalizma, pogotovo postkolonijalizma.
Göran Björkdahl Šveđanin je koji je posve sam, pokrenuo istragu o smrti Hammarskjölda. Motiv je dobio nakon što mu je njegov otac, koji je u vrijeme Hammarskjöldove smrti bio diplomat u Africi, ispričao priču o kontroverzama praćenom padu aviona te pokazao metalnu pločicu, nekad dio tog aviona, punu čudnih rupa.
Godinama je obilazio za taj slučaj bitne ljude i lokacije po svijetu ne bi li provjerio je li Hammarskjöld namjerno ubijen. S Brüggerom u filmu ponovo obilazi razne sugovornike, potencijalne svjedoke, pokušavajući vidjeti što se dogodilo.
Ključ objašnjenja navodnog ubojstva Hammarskjölda, moguće, leži u Južnoj Africi.
Tajnik UN-a
Na posljednji let tajnik UN-a krenuo je u namjeri da posreduje u mirovnim pregovorima, zaustavi rat između Katange, tad odvojene i pobunjene regije Konga iza čijeg su odvajanja stajali Belgijanci koji su tamo imali unosne rudnike, plaćeničku vojsku i postavili lokalnog političkog vođu.
“Dokument koji je imala Komisija za istinu i povjerenje, osnovana nakon kriminalizacije apartheida u Južnoj Africi, ne bi li se bavila zločinima počinjenima za vrijeme apartheida, kaže da je Dag Hammarskjöld morao biti ubijen jer je UN pod njegovim vodstvom postao ‘problematičan’. Britanci i Amerikanci su brzo potkopali tu priču kao hladnoratovsku dezinformaciju koju su podmetnuli Rusi’”, kaže.
Osim ubojstvom Hammarskjölda, film se dijelom bavi i navodnim namjernim širenjem virusa HIV-a u namjeri da se smanji populacija crnaca. Te su dvije teorije dijelom povezane. “Desmond Tutu, južnoafrički nadbiskup i predsjednik Komisije za istinu i pomirenje, pokazao je dokumente Južnoafričkog instituta za pomorska istraživanja (JIPI), privatne paramilitarističke obavještajne organizacije, koji govore o sabotaži aviona Daga Hammarskjölda, riječ je o scenariju za ubojstvo Hammarskjölda”, govori autor filma Mads Brügger.
Jedan od čelnih ljudi JIPI-a bio je lažni liječnik Maxwell Annandale.
“Maxwell je virus HIV-a držao proizvodom za biološko ratovanje. Bio je opsjednut HIV-om, pisao je da JIPI radi na istraživanju virusa HIV-a.”
Maxwell, doznali su Brügger i Göran Björkdahl, u svom planu piše da bi HIV mogao odrediti političku budućnost Južne Afrike. Jer, izbjeglice sa sjevera koje dolaze u zemlju donosit će virus, širiti ga među lokalcima, a rezultat toga bit će da će Južna Afrika do 2000. biti zemlja bjelačke većine. Neki drže da je Maxwella financirao MI6.
Mads Brügger i novinarka Jutarnjeg Karmela Devčić
Trenuci očaja
Brügger je narator u filmu, često prisutan u kadru, gledatelj stječe dojam kao da i sam promatra nastajanje filma, a ne gotov, montiran i zaokružen proizvod. “I u moja dva prethodna filma sam bio ispred kamere. U ovom to nisam htio. Jer, to može biti jako loše na razne načine, osim što je i izraz mogućeg narcizma. Inicijalno je bila ideja da slijedim istragu Šveđanina Göran Björkdahla. Ali, kad smo počeli raditi i što smo dalje odmicali, priča je postala jako kompleksna.
To je priča kojom bismo se lako mogli baviti cijeli život. Morao sam u filmu imati naratora. Našao sam se pred pitanjem kako to riješiti, tko će uz sugovornike, povezivati i objašnjavati sve te događaje, aktere, zaplete, teorije Naposljetku sam to postao ja. Gledao sam kako zapetljanu priču tečno ispričati.
Zato sam uveo dvije tajnice, lokalne kongoanske žene, kojima pred kamerom diktiram detalje, time objašnjavam priču i njima i gledateljima. Ja, obučen u bijelo, kako su to činili kolonizatori i bijeli supremacisti, stojim iza crnkinja i diktiram. No, vremenom te žene, tajnice, počinju postavljati pitanja, zauzimaju stav, uzimaju aktivnu ulogu. U tome je simbolike. A naši dijalozi su tu da pomognu povezati priču.”
Sedam je godina radio na filmu. “Bilo je trenutaka očaja, depresije, kad sam iz raznih razloga razmišljao da odustanem. Ono što me držalo je da sam bio u istraživanju skupa s Göranom Björkdahlom, a i osjećaj da sam radio na otkrivanju nečega što je mračno, i što treba osvijetliti. Drugi razlog je da sam dijete dvoje danskih novinara, koji su vrlo strogi kritičari.”
Hammarskjöld je bio ekonomist, upozoravao na važnost stvaranja uvjeta za ekonomsku neovisnost novosuverenih afričkih država. Mnogi tvrde da bi, da se nije smrću prekinuo njegov drugi mandat na čelu UN-a, Afrika danas bila bitno drugačiji kontinent.