‘SKRIVENE TAJNE JADRANA‘

Nedavno otkriveni grad na Jadranu posve je pod morem. Prije 6000 godina u njemu je živjela tajanstvena civilizacija...

Skrivene tajne Jadrana

 /Press
Dokumentarna serija gledatelje vodi kroz tisućljetnu povijest Jadranskog mora, a svjetska premijera je na Viasat History
Dokumentarna serija gledatelje vodi kroz tisućljetnu povijest Jadranskog mora, a svjetska premijera je na Viasat History

Svjetska premijera hrvatske dokumentarne serije "Skrivene tajne Jadrana" bit će održana večeras u 21 sat na TV kanalu Viasat History. Serija o povijesti Jadranskog mora, čiji su autori Ivor Hadžiabdić, Stanislav Bender i Lovro Mrđen, istodobno će biti emitirana u svim zemljama jugoistočne Europe, uključujući Hrvatsku, te Baltika.

Dokumentarna serija "Skrivene tajne Jadrana" (Hidden Secrets of the Adriatic) vodi gledatelje kroz tisućljetnu povijest Jadranskog mora, od prapovijesnih zajednica, preko antičkih gradova i pomorskih carstava, povijesnih bitaka, sve do modernog doba. U prve četiri epizode serija otkriva manje poznate priče koje oblikuju kulturnu i povijesnu baštinu regije, pružajući kombinaciju znanstvenih činjenica, arheoloških otkrića i vizualnih prikaza koji će publiku odvesti u prošlost.

Produkciju potpisuje Livada produkcija, zagrebačka produkcijska kuća kojoj je ovo prvi iskorak u domenu dokumentarnog televizijskog programa.

"Za nas u Livada produkciji ovo je iznimno važan trenutak. Ovo je prvi put da se hrvatska dokumentarna serija publici predstavlja sa svjetskom premijerom na kanalu s međunarodnim dosegom kao što je Viasat History. To nije samo potvrda kvalitete našeg rada, već i prilika da fascinantne priče o Jadranu i njegovoj bogatoj povijesti dođu do gledatelja diljem svijeta", istaknuli su Ivor Hadžiabdić i Toni Bahat, producenti serijala.

image

Skrivene tajne Jadrana
snimanje

/Press

Scenaristi serije su Lovro Mrđen, Ivor Hadžiabdić, Nikolina Kuprešanin, Stanislav Bender i Feđa Milivojević, dok režiju potpisuju Lovro Mrđen i Luka Rukavina.

Snimana na lokacijama diljem Jadranske obale, serija prikazom arheoloških lokaliteta, povijesnih gradova, stare arhitekture i prirodnih ljepota dodatno oživljava priče o prošlim vremenima. Svaka epizoda kombinira intervjue stručnjaka, arhivske materijale i rekonstrukcije.

Dokumentarna serija ima četiri epizode koje prikazuju povijesni razvoj regije različitim perspektivama i vremenskim periodima, spajajući znanstvene činjenice s vizualno atraktivnim prikazima i pripovjedačkim stilom.

Nakon večerašnje premijere, serija će na kanalu Viasat History biti prikazivana u tjednom ritmu pa je druga epizoda na rasporedu 16. prosinca.

Četiri epizode

Kako doznajemo, u prvoj epizodi serija gledatelja vodi u Romualdovu pećinu u zapadnoj Istri. Tijekom ležerne šetnje s prijateljem, Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, otkrio je slike koje su se pokazale starima više od 30.000 godina. Ovo otkriće odjeknulo je diljem svijeta i napisalo potpuno novo poglavlje u povijesti jugoistočne Europe, dodatno potvrđujući prethodna neandertalska otkrića u regiji.

Godine 1995. u Sloveniji, u pećini Divje Babe otkriven je najstariji glazbeni instrument na svijetu - frula stara 60.000 godina. U sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, u pećini Vindija, otkriveni su neki od najbolje očuvanih neandertalskih ostataka na svijetu, stari približno 33.000 godina.

Druga epizoda gledatelje šalje u 177. pr. Kr. Hrabri Histri, predvođeni kraljem Epulonom, utvrđeni su u gradu Nezakciju. Dugo su odolijevali rimskim napadima, ali kada im je presječen dovod vode, Histri su shvatili da je kraj. Spremni učiniti sve kako ne bi pali u ruke Rimljana, kralj i njegovi ratnici ubili su svoje žene i djecu, a na kraju i sebe. Epulon, koji ih je vodio u životu, vodio ih je i u smrti.

Prije nego što su svi putevi vodili u Rim, zapadni Jadran naseljavali su Histri, drevni narod koji je tražio svoje mjesto na suncu još od 1500. pr. Kr. Tada je brod potonuo na dno zaljeva Zambratija; brod koji će tri tisućljeća kasnije očarati arheologe. Istraživanja su pokazala da je to najstariji šiveni brod ikada pronađen u cijelom Sredozemlju.

Također u zaljevu Zambratija, nedavno otkriće otkriva: prije otprilike 6.000 godina, u sada potopljenom gradu, cvjetala je enigmatska civilizacija, čije ime je izgubljeno u vremenu. Moderni arheolozi, opremljeni naprednom tehnologijom i odlučnošću, istražuju podvodne iskapanja, pažljivo otkrivajući artefakte i rekonstruirajući zaboravljenu povijest ovog potopljenog grada.

image

Skrivene tajne Jadrana

/Press
image

Skrivene tajne Jadrana
šivani brod, rekonstrukcija

/Press
image

Skrivene tajne Jadrana
pećina

/Press

Treće poglavlje smješteno je u treće stoljeće prije Krista. Godine 229. pr. Kr., monumentalna rimska flota, koja je brojala 200 brodova i preko 20.000 legionara, krenula je u neviđeno osvajanje Jadrana, označivši zoru nove ere.

Kraljica Teuta iz Ilirskog kraljevstva pojavljuje se kao moćan protivnik, izazivajući sukobe svojim piratstvom i prkosom rimskim diplomacijama. U međuvremenu, Liburni, saveznici Rima, suočavaju se s izazovima asimilacije usred širenja, gubeći svoj kulturni identitet. Paralelno, otporni Dalmati žestoko se odupiru rimskom prodoru više od 160 godina, sve dok car August ne uspije uspostaviti nadzor nad njima. Kako se rimska dominacija širi, epizoda istražuje izbore raznih zajednica - odupirati se, integrirati ili boriti se do kraja, ostavljajući trajan trag u povijesti Jadrana.

Završna epizoda gledatelja vraća u 1992. Tijekom Hrvatskog rata za neovisnost jugoslavenska vojska napustila je sada hrvatski otok Vis bez ispaljenog metka. Ostavili su iza sebe 30 vojnih objekata, podzemnu bolnicu, tunel za sklonište podmornica, skladište raketa i kilometre podzemnih tunela na ovom otoku od 90 kvadratnih kilometara.

Nakon stoljeća ratova, koji su ostavili tragove u njegovoj povijesti, Vis je konačno pronašao mir. Kroz stoljeća, na Visu su ratovali Katalonci, Francuzi, Englezi, Habsburgovci, Talijani i nacisti. Svi oni transformirali su rajsko podmorje Visa u posljednje počivalište jedrenjaka, brodova i aviona.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
10. prosinac 2025 10:14