Zakon geta

Neuvijeni rasist, ulični mačak Mike i oportunist Simon zateknuli su se u getu u krivo vrijeme

Zakon geta
 Kino Valli
Film redatelja Ølholma i Hviida nastavlja se na dugu tradiciju što američkog buddy-buddy policijskog krimića, što europskog geto-filma

U jednoj od scena filma "Zakon geta", par policajaca u ophodnji ulazi u ozloglašeni imigrantski kvart Svalegarden. Mlađi od dvojice - Simon - šutljivi je stoik i oportunist. Stariji Mike stari je ulični mačak i neuvijeni rasist. Dok se voze imigrantskom četvrti, Simon i Mike gledaju crnopute tinejdžere i zabrađene žene, a Mike jetko promrsi "ovo nije Danska". U neku ruku, i nije.

U policijskom trileru danskih redatelja fikcionalni je kvart Svalegarden država za sebe, sa svojim poretkom. Lokalci u njoj svoje probleme rješavaju sami. Policiju - koju zovu arapskom riječi "shorta" - smatraju za klasnog i rasnog neprijatelja. Nadređeni stoga policajcima savjetuju da ne zalaze tamo, a pogotovo nije mudro da ih tamo zatekne noć. A to je upravo ono što će se dogoditi likovima danskog trilera. Ključni svjedok Junaci filma "Shorta" zateći će se, naime, u fikcionalnom getu u krivo vrijeme: na dan kad je u bolnici preminuo lokalni dečko kojeg je policija namlatila. Na vijest o smrti, geto je eksplodirao. Bijesni tinejdžeri pustoše i pale, a na auto dvojice policajaca netko će baciti molotov. Pada sumrak, Simon i Mike su usred prijetećeg susjedstva, a policijski im nadređeni daju jasno do znanja da im na pamet ne pada slati po njih spasilačku misiju. Dvojica policajaca stoga moraju sami pregrmjeti noć u labirintu stubišta, suterena i praonica, te do zore doći na kontaktni punkt na rubu kvarta. Problem je što pri tom ni jedan drugom nisu lojalni saveznici. Stariji Mike (Jacob Lohmann) svojim ih je prekomjernim iživljavanjem na jednom tinejdžeru i doveo u pogibelj. Simon (Simon Sears) je ključan svjedok policijskog premlaćivanja s kojim je nevolja počela. Mike ga nastoji uvjeriti da ne bude "druker" te da tijekom svjedočenja zaštiti kolege. Simon tomu baš i nije sklon. Samim tim, nije načistu bi li Mikeu, a i ne samo Mikeu, bilo draže da nikad ne iziđe iz Svalegardena.

Film redatelja Ølholma i Hviida nastavlja se na dugu tradiciju što američkog buddy-buddy policijskog krimića, što europskog geto-filma. "Shorta" će filmofile jednako podsjetiti na "Serpica" i "Training Day", kao i na neke izvrsne francuske filmove o "banlieuima" kao što su Kassovitzova "Mržnja", Oelhoffenova "Braća neprijatelji" ili - najnoviji - "Jadnici" Ladja Lya. "Shorta" se, doduše, po složenosti socijalnih uvida ne može mjeriti s "Jadnicima". Danski film nije socijalna freska koja ocrtava komplicirani ekosistem geta, ekosistem u kojem i policija i islamisti - recimo - mogu surađivati, ako im je oportuno. No, danskim je redateljima uspjelo nešto što nije za zanemariti: da naprave angažirani socijalni film koji je istodobno i besprijekorni triler.

Tijekom 100 minuta filma, dvojica policajaca nastoje dočekati zoru, te se domoći spasa koji je od njih udaljen desetak blokova (po ta dva elementa, "Shorta" asocira i na "Warriors" Waltera Hilla). Pri tom ulaze u zanimljivu konstelaciju odnosa s lokalcima, od ugnjetavanog tinejdžera kojeg drže za taoca do arapske medicinske sestre. Ølholm i Hviida pri tom dramaturški vješto izmjenjuju eksplozije trilerskog suspensa s trenucima introspekcije likova, komorna klaustrofobija izmjenjuje se s režijski uvjerljivim akcijskim scenama, a glavni su likovi daleko od statičnih pijuna u žanrovskom šahu. Kako noć ide kraju, dvojica će se junaka suočiti svaki sa svojim ljudskim mrakom: Mike sa svojim ne-baš-potisnutim rasizmom, a Simon s "ne-bi-se-štelmešat" oportunizmom. "Shorta" je žanrovski film koji ima i mozga i - napretek - mišića.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. listopad 2021 12:33