Nijedan od tadašnjih jugoslavenskih distributera nije ga ni pokušavao otkupiti za naša kina. Sve se promijenilo...

Krajem osamdesetih mogli smo samo čitati o japanskom animiranom spektaklu "Akira" (1988.) budući da ga nijedan od tadašnjih jugoslavenskih distributera nije ni pokušavao otkupiti za naša kina. Sve se promijenilo početkom novog milenija, kad ste iz inozemstva mogli naručiti dvostruki DVD: na jednom disku mogli ste pogledati film s engleskim podnaslovima (ili engleskom sinkronizacijom), a na drugom obilje priloga, pa i poduži intervju s njegovim tvorcem Katsuhirom Otomoom. Za "Akiru" je video i DVD distribucija bila iznimno važna jer je zahvaljujući njoj film u svijetu zaradio 80 milijuna dolara. Poslije je napravljena i tonski superiorna 4K verzija, koju ćemo narednog tjedna napokon vidjeti i u hrvatskim kinima.

"Akira" je svakako najutjecajniji japanski "anime" svih vremena, koji je ostavio traga i na zapadnjačkim megahitovima kakav je bio "Matrix". Pokušalo se napraviti i igranu verziju, na njoj je radio Taika Waititi, no odustao je kad su ga zarobili u Marvelovoj franšizi "Thor". Bilo je još pokušaja, ali nijedan od njih nije razvijen kako spada. Zanimljivo je, međutim, da je Otomo završio film i poslije još dvije godine crtao strip, tj. mangu po kojoj je "Akira" nastao. Također, dosta se mučio s krajem filma, ali mu je pomogao kultni redatelj Alejandro Jodorovsky, Čileanac s francuskim domicilom.

Fabulu filma gotovo je nemoguće prepričati. Dovoljno je znati da ona počinje 2019. nakon 3. svjetskog rata u Novom Tokiju, to je daleka budućnost za "anime" napravljen 1988., ali to naprosto morate prihvatiti kao činjenicu. Glavni protagonisti su Shōtarō Kaneda i Tetsuo Shima, koji vladaju motociklističkim bandama u svijetu obilježenom demonstracijama protiv vlade, terorizmom i svakojakim vrstama nasilja. Protiv njih se bori pukovnik Shikishima, zapovjednik japanskih obrambenih snaga, glavna mu je potpora doktor Ōnishi, sklon svakojakim eksperimentima. Međutim, to je Tokio novog doba i u njemu je gotovo sve moguće. Kad Shikishima uhiti Tetsua i smjesti ga u laboratorij doktora Ōnishija, njih dvojica tamo ustanove da momak raspolaže natprirodnim moćima koje se samo pojačavaju. Štoviše, ni sam Tetsuo nije ih u stanju kontrolirati. Kaneda ga pokušava vratiti u nekadašnje stanje, kad je naprosto bio buntovni tinejdžer, pomaže mu revolucionarka Kei, aktivna u pokretu za rušenje vlasti, ali Tetsua je teško obuzdati, pogotovo zato što više nikome ne vjeruje.

Naposljetku, tko je Akira? I to je jedan od buntovnih mladića, odgovornih za propast starog Tokija. Posjedovao je moći koje se naprosto nisu mogle obuzdati, pa su ga rastavili na dijelove i sačuvali u epruvetama. On je mladim ekstremistima idol i rado bi ga uskrsnuli.

Prema završnici "Akira" postaje sve nevjerojatniji, Tetsuo najprije gubi ruku i nadomješta je mehaničkim produžetkom, a zatim se pretvara u gomilu mesa koja prijeti ugušiti Novi Tokio. Kaneda mu ne može pomoći, no Shikishima pokušava djelovati iz galaksije i mijenja način na koji protagonisti poimaju svijet. Tu su i mutirana djeca, tzv. "esperi", koja neprestano mijenjaju oblik, tako da film povremeno zbilja nije lako pratiti. Jedno je neosporno, u pitanju je inventivno ostvarenje koje je po mnogočemu navijestilo novo doba i u prvi mah ne možete vjerovati da je zapravo nastalo davne 1988. godine.

Akira (1988.)

Nakamura Production/christophel Collection/profimedia/Nakamura Production/christophel Collection/profimedia

Akira

jap. animirani ZF spektakl, 1988.

REDATELJ: Katsuhiro Otomo

BUDŽET: 9 milijuna dolara

U KINIMA: od 16. srpnja

ZASTRAŠUJUĆI SVIJET BUDUĆNOSTI

Akira (1982.)

Katsuhiro Otomo je počeo crtati mangu - kako u Japanu nazivaju ovakvu vrstu stripova - još 1982. i svrstao je na razmeđu cyberpunka i postapokaliptičnog trilera. Crtao ju je sve do 1990., što znači da je strip nastavio izlaziti dvije godine nakon što se film pojavio u kinima. Objavljen je u šest tomova, a svi su prevedeni na engleski i prilagođeni američkom i britanskom tržištu.

Duh u oklopu (1989.)

Originalna manga izlazila je od proljeća 1989. do kasne jeseni 1990., da bi kasnije dobila još bezbroj inačica. Mi je znamo po filmu iz 2017., prava na strip otkupila je kompanija DreamWorks Stevena Spielberga. Odlučeno je da to bude igrani film, a za glavnu ulogu odabrana je Scarlett Johansson, što nije baš dobro primljeno, jer se smatralo da je takav lik trebala tumačiti azijska glumica.

Pokémon (1997.)

Najprije je to bila televizijska serija koja je pretvorena u videoigru, da bi kasnije bila adaptirana u filmove (njih ukupno 23 - barem dosad). Za razliku od "Akire" i "Duha u oklopu", ovo je zabava prvenstveno za mlađi naraštaj, međutim postala je nevjerojatno dugovječna, a još kad ju je prigrlio Netflix, pretvorila se u globalni fenomen. Producira se i danas, a njezin kraj se ne može ni naslutiti.