
U KIC-u u Zagrebu filmski kurikulum u utorak, 1. srpnja u 19 h posvećen je filmovima iz dalmatinskog zaleđa, na programu su dva filma.
Lisice (Krsto Papić, 1970) mnogi filmski kritičari smatraju najboljim hrvatskim filmom. Papićevo djelo jedan je od rijetkih hrvatski igranih filmova s određenom reputacijom u svjetskim okvirima. Kako navode: "Upečatljivim naturalističkim stilom u filmu je predočen oportunistički mentalitet seoskog čovjeka koji se slijepo pokorava diktatu vladajuće ideologije i običaja. Zbog svoje političke provokativnosti filmu nije bilo dopušteno igrati u glavnom programu kanskog festivala, ali nakon navodne Titove pohvale, Lisice su na Pulskom filmskom festivalu osvojile četiri Zlatne arene, uključujući i Veliku zlatnu arenu za najbolji film".
Scenarij su napisali Mirko Kovač i Krsto Papić, fotografiju potpisuje Vjenceslav Orešković, a u glavnim su ulogama Fabijan Šovagović, Jagoda Kaloper, Adem Čejvan, Ilija Ivezić, Ivica Vidović, Fahro Konjhodžić, Edo Peročević. Radnja je, podsjetimo, sljedeća: Dalmatinskoj zagori 1948. godine na seosku svadbu Ante i Višnje dođu dva "udbaša", Krešo i Ćazim. Svima je jasno da su oni došli uhititi nekoga optuženog da je Staljinov pristaša. Napetost za vrijeme svadbe raste…
Prije Lisica, kako navode, "na programu je digitalno restaurirani dokumentarac Ljudi sa Neretve (Obrad Gluščević, 1966). Jedan od najcjenjenijih predstavnika hrvatskog poetskog dokumentarnog filma i rijetkih tadašnjih dokumentaraca snimljenih u widescreenu, Gluščevićev film napučen je začudnim motivima egzistencije seljana na vodi te kontrastima tradicionalnog života i melioracije koja proždire prirodu.
Opisuje se specifičan način života ljudi u močvarnoj delti Neretve i sudar tradicionalnog života i suvremene civilizacije, a fotografiju potpisuje Frano Vodopivec.
U filmu Ljudi sa Neretve nema govora, a film Lisice ima engleske podnaslove, pa navode i da na projekciju pozivaju i strane studente te ostale zainteresirane strane državljane.
Uvodnu riječ i razgovor o filmu vodit će kustos programa Juraj Kukoč, viši filmski arhivist iz Hrvatske kinoteke.
Komentari
0