Film "The Dig"

Priča iza novog Netflixovog hita krije jednu od najuzbudljivijih epizoda iz povijesti arheologije

Carey Mulligan kao Edith Pretty i Ralph Fiennes kao Basil Brown u filmu ”The Dig”
 Netflix
Edith Pretty otkrila je na svom imanju grob anglosaksonskog kralja koji je preokrenuo naše pojmove o srednjem vijeku

Nema dvojbe da će novi Netflixov film "The Dig" zaljubljenike u povijesne drame oduševiti. Ima za to sve elemente - zadivljujući filmski set smješten na idiličnom engleskom seoskom imanju, kostime iz razdoblja, izvrsnu glumačku postavu predvođenu šarmantnom Carey Mulligan, no i ono najvažnije - počiva na istinitim događajima.

U filmu, koji je režirao Simon Stone, Mulligan glumi Edith Pretty, ženu čije je ladanjsko imanje ušlo u povijest kao jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta ne samo u Velikoj Britaniji nego i svijetu. I to posve slučajno, zapravo samo i isključivo njezinom zaslugom, upornošću i vjerom da zemlja kojom je okružena čuva veliku tajnu koju tek treba otkriti. Radnja je smještena u godine neposredno pred izbijanje Drugog svjetskog rata u Velikoj Britaniji, a u središtu je upravo operacija iskopavanja blaga na njezinom posjedu Sutton Hoo.

image
Edith Pretty nakon smrti supruga odlučila je otkriti što se nalazi ispod misterioznih nakupina zemlje na njezinom imanju
The Trustees Of The British Museum

U sve se upliću i vodeći britanski arheolozi i muzeji, no glavni je "kopač" lokalni arheolog amater kojeg glumi Ralph Fiennes. Film se inače temelji na povijesnom romanu iz 2007. godine novinara i pisca Johna Prestona čija je teta, Margaret Preston, bila među ekipom arheologa koji su sudjelovali u iskopavanju (u filmu je glumi glumica Lily James).

Tajanstveni humci

A sve je počelo u mjesecima između svibnja i rujna 1939. godine, u vrijeme kada je Britanija bila pred sve većom prijetnjom Njemačke. Tada bogata udovica Edith Pretty uspijeva organizirati povijesno iskopavanje tajanstvenih humaka na svojoj zemlji, što će se na koncu pokazati i najvažnijim otkrićem jednog srednjovjekovnog groba u Europi. Tu su naime otkriveni ostaci broda koji je bio posljednje počivalište, vjeruje se, anglosaksonskog kralja. U kolovozu iste godine istraga provedena nad blagom u lokalnoj župnoj dvorani utvrdila je da zapanjujući nalaz - koji će u potpunosti revolucionirati razumijevanje povjesničara o anglosaksoncima - ne pripada Kruni već vlasniku zemlje.

A kao i kod većine holivudskih adaptacija, i kod ove Netflixove postoji stanovita umjetnička sloboda u prenošenju priče, međutim glavna poanta filma i događaji vrlo su vjerno prikazani. Iza filma, naime, stoji stvarna i nevjerojatna priča o Edith Pretty rođenoj u imućnoj obitelji industrijalca Roberta Dempstera u Yorkshireu. Provevši djetinjstvo između Manchestera i imanja Vale Royal u Cheshireu, bogatstvo njezine obitelji omogućilo joj je zarana život prepun privilegija, no Edith su posebno impresionirala putovanja. Za tu svoju strast imala je veliki oslonac u ocu koji je čvrsto vjerovao da putovanja, posebno radi razgledavanja arheoloških lokaliteta, šire vidike.

Strast prema arheologiji

Godine 1900. obitelj je posjetila Pompeje, Atenu i Egipat, gdje su se Edith i njezina sestra popele na vrh Velike piramide u Gizi. Godinu dana kasnije obitelj je krenula na još ambiciozniju turneju, ovaj put u Egipat, Indiju, Cejlon, Kinu, Japan i Sjedinjene Države, a 1905. obišli su Južnu Ameriku. Dvije godine nakon toga, 1907., Dempsteri su unajmili ogromnu kuću u Cheshireu, Vale Royal, u vlasništvu glasovite aristokratske obitelji Cholmondeley.

Kratka Edithina biografija iz 2006. godine, Mary Skelcher i Chrisa Durranta, bilježi da su tu živjeli vrlo raskošnim životom, s velikim brojem posluge te da su posjedovali čak četiri automobila sa šoferom. Edith je pak imala automobil s otvorenim krovom, koji je radije vozila sama. U toj velebnoj kući istražujući imanje zajedno s ocem otkrila je i ostatke cistercitskog samostana, što se spominje i u filmu. Edithina strast prema arheologiji trajat će cijeli život, a nakon što joj umire otac 1926. novcem koji je naslijedila, kupuje imanje Sutton Hoo, od 526 hektara na rijeci Deben i istovremeno pristaje udati se za potpukovnika Franka Prettya, koji joj se udvarao još od njezinog 18. rođendana.

Platonski odnos

U 47. godini Edith na svoje i suprugovo iznenađenje ostaje trudna te u rujnu 1930. rađa sina Roberta Dempstera Prettya. Frank, koji je 25 godina čekao da se oženi s Edith i s 52 godine postao prvi put otac, umro je međutim od raka samo četiri godine kasnije.

Robertovo rođenje, Frankova bolest i smrt, te njezino vlastito loše zdravstveno stanje, gurnuli su Edithinu opsesiju humcima u drugi plan. Ipak 1937. godine bila je spremna baciti se u arheološku avanturu na svom imanju.

Film počinje u trenutku kada Carey Mulligan, još uvijek tugujući zbog gubitka supruga, odlučuje napokon otkriti ono što se nalazi ispod misterioznih nakupina zemlje na njezinom imanju te za to unajmljuje lokalnog arheologa amatera po imenu Basil Brown kojeg joj je obližnji muzej Ipswich preporučio da izvrši zadatak. Film prikazuje i njihov odnos koji je bio platonski, pun uzajamnog poštovanja dviju srodnih duša posve posvećenih ideji istraživanja prošlosti.

image
Iskopani brod, na kojem je u 7. stoljeću bio ukopan anglosaksonski kralj, na imanju Sutton Hoo
The Trustees Of The British Museum

Brown je bio samouki polimat koji je objavljivao knjige o astronomiji i govorio nekoliko jezika. Kad je počeo iskapati tlo, u utrci s vremenom da posao završi prije izbijanja rata, otkrio je da se tu krije puno više od onog što je itko do tada sumnjao: to je bio grob nekog vladara, najvjerojatnije kralja pokopanog u obrednom drvenom brodu duljine od gotovo 30 metara koji je sadržavao brojne vijedne predmete - srebro i zlato s početka 7. stoljeća, fino tkani tekstil, nekoliko bogato ukrašenih mačeva, dijelova oklopa i ono što je postalo poznato kao kaciga Sutton Hoo (The Sutton Hoo Helmet), jedne od rijetko sačuvanih anglosaksonskih ratnih kaciga.

image
Kaciga pronađena na nalazištu Sutton Hoo, jedna od rijetko sačuvanih anglosaksonskih ratnih kaciga
The Trustees Of The British Museum

I Edith je u tom trenutku bilo jasno da se radi o nekome vrlo važnome tko je pokopan na njezinom posjedu. No tko je to bio i što ti predmeti govore o anglosaksonskom društvu? Kustosi iz Britanskog muzeja ne mogu sa sigurnošću niti danas utvrditi o kome se radi, no pretpostavljaju da je riječ o kralju Raedwaldu koji je vladao početkom 7. stoljeća. Stručnjaci drže da važnost otkrića Basila Browna i skupine arheologa iz 1939. nije toliko u tome da se utvrdi tko je ovdje pokopan već u činjenici da je ono promijenilo naše poimanje tog povijesnog razdoblja.

Naime, iako su sami predmeti bili zapanjujuće otkriće, oni su pokazali da je u to vrijeme postojala i široka mreža trgovine, neki od predmeta potječu sa Šri Lanke, i sofisticirano društvo koje je cijenilo likovnu umjetnost. Prije su takozvana "mračna doba" bila tako nazvana jer su povjesničari smatrali da je to bilo vrijeme stagnacije u Britaniji. Umjesto toga, kako se tvrdi i u filmu, "to nisu bili divlji ratnici, to su bili sofisticirani ljudi s nevjerojatnom umjetnošću".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 12:16