U ovom hit filmu organizam se širi iz jednog zvjezdanog sustava u drugi. Znanstvenici: ‘Teorija nije posve luda‘

Kad pišem knjigu, a ovo je savjet koji dajem svim autorima, ne razmišljam o filmskoj adaptaciji. Ako želite napisati film, napišite scenarij. Ali ako želite napisati knjigu, napišite knjigu. I trebali biste se usredotočiti na iskustvo čitatelja dok čitaju vašu knjigu - u nedavnom je razgovoru za Verge rekao Andy Weir (53), američki programer koji je svoje profesionalno ispunjenje našao kao pisac znanstvene fantastike (SF). Njegov prvi roman "Marsovac" iz 2011. godine, objavljen kao besplatan niz tekstova na njegovoj web stranici, kasnije je postao bestseler na listama New York Timesa i Wall Street Journala. No pravu slavu "Marsovac" je doživio kada je 2015. godine pretvoren u istoimeni film redatelja Ridleyja Scotta te zaradio više od 600 milijuna dolara u kinima. Sada se sličan scenarij smiješi i filmu "Projekt Spasitelj", u originalu "Project Hail Mary", redatelja Phila Lorda i Christophera Millera snimljenom prema istoimenom Weirovu SF romanu iz 2021. godine. "Projekt Spasitelj" je u prvih nekoliko dana prikazivanja na globalnoj razini zaradio čak 140,9 milijuna dolara.

Poput "Marsovca", i "Projekt Spasitelj" govori o usamljenom geniju koji se bori za preživljavanje u svemiru. Ukratko, srednjoškolski profesor i bivši molekularni biolog Ryland Grace, kojeg glumi Ryan Gosling, budi se iz kome u svemirskom brodu svjetlosnim godinama udaljen od Zemlje. Ne sjeća se tko je ni kako je onamo dospio. Kako mu se pamćenje vraća, počinje otkrivati svoju misiju: riješiti zagonetku misteriozne tvari koja uzrokuje izumiranje Sunca. No neočekivano prijateljstvo znači da to možda neće morati učiniti sam.

Baš kao i "Marsovac", i "Projekt Spasitelj" privukao je veliku pozornost među znanstvenicima, pa se tako u popularno-znanstvenim časopisima pojavilo mnoštvo osvrta na znanstvenu utemeljenost filma. - Weir je poznat po tome što svoje knjige uranja u znanost, čak je išao toliko daleko da je radio izračune o orbitalnoj mehanici i zvjezdanoj astrofizici da bi osigurao da su priče što realističnije, a istovremeno i dalje fikcija. To potpuno štreberstvo donijelo mu je mnogo obožavatelja - rekao je za Nature dr. Andy Howell, astronom s Kalifornijskog sveučilišta u Santa Barbari s kojim se Weir savjetovao tijekom pisanja knjige. NASA je, pak, objavila da su njezini znanstvenici bili neformalni savjetnici tijekom snimanja filma. Iako se u filmu odustaje od mnogih detaljnih znanstvenih objašnjenja u knjizi, i dalje se čini utemeljen u stvarnosti.

Primjerice, u radnju filma uključene su prave zvijezde i zvjezdani sustavi kao što su Tau Ceti i 40 Eridani te egzoplanet Erid, dom vanzemaljca Rockyja. Kad je 2018. godine otkriven, smatralo se da je to planet koji kruži oko zvijezde Eridani A, no kasnija su mjerenja pokazala da nije riječ o egzoplanetu. Iako astrofag, izmišljeni svemirski mikroorganizam koji apsorbira goleme količine elektromagnetskog zračenja i proždire naše Sunce, ne postoji, taj se koncept ne može u potpunosti odbaciti.

- Prvo, može li se organizam proširiti iz jednog zvjezdanog sustava u drugi? Prema nekim znanstvenicima, da. To je teorija panspermija. Trenutačno nemamo čvrstih dokaza koji bi to potvrdili. Ali teorija nije potpuno luda. Znamo da se materijal iz zvjezdanih sustava može prenositi na velike udaljenosti: svjedočili smo barem trima međuzvjezdanim posjetiteljima koji su ušli i proletjeli kroz naš Sunčev sustav - rekla je na portalu Conversation dr. Sara Webb, astrozičarka s Tehnološkog sveučilišta Swinburne u Melbourneu.

Film "Projekt Spasitelj" privukao je brojne gledatelje i u Hrvatskoj, a među njima je i poznati fizičar dr. Ivica Puljak.

- Kao fizičar, s posebnim zadovoljstvom pratim kako znanost pronalazi svoje mjesto u popularnoj kulturi, a film "Projekt Spasitelj" to čini na iznimno uspješan način. U njemu prepoznajem ono što svakodnevno živimo u znanosti: radoznalost, upornost i spremnost na suradnju, čak i izvan granica poznatog. Glavni lik utjelovljuje pravi istraživački duh kroz znanstveni proces, gdje svaka jednadžba i eksperiment mogu značiti razliku između neuspjeha i spasa. Ono što me odmah oduševilo jest kako film tretira znanstvenu metodu. Ryland Grace ne rješava probleme uz dramatičnu glazbu i inspirativne govore, on formulira hipoteze, provodi eksperimente, interpretira podatke i griješi. Baš kao što to radimo mi u laboratoriju. U nekoliko zanimljivih scena redatelj nas vodi kroz stvarni misaoni proces fizičara. To je za mene vrijedno više od svakog specijalnog efekta - rekao nam je Ivica Puljak, redoviti profesor u trajnom zvanju na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu.

- Posebno me veseli što film ne podcjenjuje publiku, nego hrabro ulazi u kompleksne koncepte fizike i astrofizike, približavajući ih na razumljiv i uzbudljiv način. Upravo takav pristup smatram ključnim za popularizaciju znanosti. Uz male, ali zanemarive kritike, koje se mogu pronaći u svakom znanstveno-fantastičnom filmu, ovaj film je trijumf racionalizma. On slavi ljudsku (i izvanzemaljsku) inteligenciju i pokazuje da su zakoni fizike univerzalni jezik koji spaja cijeli svemir. To je poruka koju uvijek rado dijelim svojim učenicima i studentima - zaključio je Puljak.