Projekcijom prvog paketa kratkometražnih filmova u konkurenciji u ponedjeljak u Kinu SC službeno počinje 33. Animafest, međunarodni festival animiranog filma i najvažniji filmski festival koji se odvija u Zagrebu i Hrvatskoj. Tijekom šest dana Zagreb će moći vidjeti sve najvažnije što se u svijetu umjetničke animacije odvijalo u prošloj i ovoj godini, uključujući i dobitnika Oscara, nagrada iz Annecyja, ali i nemali broj filmova koji su svjetske premijere.
Kao i obično, jezgru festivala čine dva natjecateljska programa, onaj dugih i onaj kratkometražnih filmova. Veliko natjecanje dugometražnog filma ove godine ima šest naslova. Prvi od njih bit će prikazan već u subotu kao festivalsko "predjelo". Riječ je o nesumnjivo najvećoj animiranoj senzaciji prošle sezone, latvijskom filmu "Poplava" autora Gintsa Zilbalodisa koji je u ovogodišnjoj dodjeli Oscara nadmašio sve Pixarove, Disneyjeve i Dreamworksove hitove i osvojio kipić akademije. Film - koji nije hrvatska premijera - imaginira distopijsku poplavu u budućem svijetu bez ljudi, a glavni junak filma bez riječi je tamni, snalažljivi mačić koji nastoji izmaći bujici.
U dugometražnom programu još je jedan film koji nije ništa manje glasovit od "Poplave". Riječ je o australskom filmu "Memoari jednog puža" autora Adama Elliota koji je prošle godine osvojio glavnu nagradu na "Cannesu animacije", festivalu u Annecyju. Australski film rađen je tehnikom stop-animacije u glinamolu. Riječ je o fiktivnoj autobiografiji zaplašene i nesigurne djevojke koja pronalazi svoje "ja" kroz prijateljstvo s ekscentričnom staricom.
Vjerojatno najslavniji autori koji se natječu u dugometražnoj konkurenciji su britanska braća Quay, veterani animatorskog nadrealizma koji u Zagreb dolaze s tipično quayevskim filmom. "Sanatorij pod klepsidrom" nadrealistička je vizualna fantazija inspirirana prozom poljsko-židovskog pisca Bruna Schultza. Pehar za najzabavniji film glavnog programa vjerojatno bi trebao ponijeti češki film "Veliki život" autorice Kristine Dufkove. Nastao prema istoimenom omladinskom romanu francuskog pisca Mikaela Olliviera, film pripovijeda o tinejdžeru koji sanjari o pop-karijeri, a istodobno se bori s viškom kilograma i ljubavnim jadima. Junakova odluka da se odrekne slastice, burgera i pizze potakne kojekakve peripetije u školi, bendu, te u familijama obje (razvedenih) roditelja. Dufkova tu prepoznatljivu, zabavnu priču pripovijeda spajajući lutke, 2D i 3D animaciju. Čini se da je i direkcija festivala češki film prepoznala kao rasni crowdpleaser, pa ga je uvrstila na program u subotu, zadnjeg udarnog dana.
"Balentes" je animirana ratna drama koju kao autor potpisuje talijanski filmaš sa Sardinije Giovanni Columbu. Columbu je film temeljio na priči koju mu je ispričala njegova baka, a sam film je na sardinijskom jeziku. Bavi se dvojicom dječaka koji se 1942. odvaže na krađu konja iz vojnog obora, da bi ih u nevolju uvalio lokalni doušnik. Film je vizualno jako zanimljiv, crno-bijeli i gotovo do ruba apstraktan, a hrvatsku će publiku podsjetiti na vizualni stil Danijela Žeželja. Listu dugometražnih filmova koji konkuriraju za nagrade zaokružuje japanski film "Invisions/Spomenik" autora Shunsakua Hayashija.
Kratkometražnu konkurenciju - koja od ranih 70-ih čini srce Animafesta - ove godine sačinjava 45 filmova iz 32 zemlje, a festival se pohvalio da je među njima 12 međunarodnih premijera. Uz standardne velike animatorske nacije ovaj su put u konkurenciji i filmovi iz ne-tako poznatih kinematografija kao što su Jordan ili Crna Gora (film "Uroš" Mata Uljarevića). U glavnom je programu i šest domaćih, hrvatskih filmova. Dva od njih skreću pažnju temom. "Moralna potpora" Vuka Jevremovića inspiriran je muzikom i umjetničkim svijetom grupe Laibach: film se vizualno temelji na ikonografiji njihovog rudarskog Trbovlja, te na citatnim i vizualnim referencama sovjetskog suprematizma i Irwina. "Fačuk" Maide Srabović ruralna je drama u ambijentu Podravine koja citatno uključuje, a vizualno se inspirira naivnim slikarstvom Mije Kovačića. Uz njih, filmove u borbi za nagrade imaju Matej Meštrović ("Kako"), Jelena Oroz ("Nema mjesta"), Petra Balekić ("Sjena") i Elena Walf ("Bodlje u guzi").
Zagrebački Animafest poznat je i po svojoj nagradi za životno djelo u animaciji koja se smatra gotovo pa animatorskim "Nobelom", a dosad su je dobili brojni klasici od Normana McLarena i Chucka Jonesa preko Caroline Leaf i Jurija Norštejna do prošlogodišnjeg nositelja, miljenika zagrebačke publike Phila Mulloya. Ove godine to će priznanje ponijeti Čehinja Michaela Pavlatova koja se Animafestu prvi put predstavila još 1991., a 2022. je njezin film "Moje sunce Maad" dobio zagrebačku nagradu u dugometražnoj konkurenciji. Animafest će joj upriličiti i retrospektivu s 11 naslova.
Uz nju autorsku će retrospektivu dobiti i splitski autor Veljko Popović, trenutno međunarodno najpoznatiji hrvatski autor animiranih filmova. Retrospektiva će sadržavati devet naslova, od debitantskog "Ona koja mjeri" (2008.) do prošlogodišnjeg hita "Žarko, razmazit ćeš dite" prema romanu "U malu je uša đava" Tisje Kljaković. Bogata retrospektiva koja uključuje 25 filmova posvećena je i ovogodišnjoj zemlji u fokusu, a to je Južna Koreja. Tu su - dakako - i izložbe u više zagrebačkih galerija: jedna od njih je ona laureatkinje Pavlatove u Galeriji Kranjčar, te izložba posvećena međuvezama hrvatske animacije i naive u Galeriji Kaptol.
Festival završava u subotu 7. lipnja dodjelom nagrada i projekcijom pobjedničkih naslova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....