POLOŽAJ ŽENA U FILMSKOJ INDUSTRIJI

19 POSTO REDATELJICA U HRVATSKOM FILMU Ministrica: 'Treba biti oprezan oko bilo kakvog tipa kvota'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 21.02.2019. u 14:25

Zagreb, 210219.
Dvodnevna medjunarodna konferencija o polozaju zena u filmskoj industriji odrzava se u Muzeju Mimara.
Na fotografiji: Sanja Ravlic, Francine Ravene, Kristina Borjeson, Martina Petrovic, Pauline Durand Vialle.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
Dragan Matić / CROPIX

Sanja Ravlić, Francine Ravene, Kristina Borjeson, Martina Petrović i Pauline Durand Vialle

 

ZAGREB - Dvodnevna međunarodna konferencija o položaju žena u filmskoj industriji, odnosno o njihovoj podzastupljenosti na tom području u odnosu na muškarce, počela je u četvrtak u zagrebačkom Muzeju Mimara, u organizaciji Društva hrvatskih filmskih redatelja.

 

"Tema pozicije žena u filmu zadnjih desetak godina je dosta relevantna i puno se raspravlja o njoj na različitim europskim forumima i zato mi je drago da je Društvo redatelja zajedno s partnerima odlučilo na ovakav način otvoriti tu temu u Hrvatskoj, bez obzira što smo svjesni da je još uvijek iznimna podzastupljenost žena u filmskoj industriji", rekla je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

 

Po njezinim riječima, ohrabrujuće je što se zadnjih godina cijeli niz filmskih redateljica, bilo kao debitantica, stasao i pojavio u hrvatskom filmu i postigle su velike uspjehe. "To je nešto što treba afirmirati i razgovarati o tome, a bit će zanimljivo čuti iskustva iz drugih država, da možda i mi čujemo što treba dalje raditi da se ova tema otvori u javnosti i filmskoj struci", dodala je.

Zagreb, 210219.
Dvodnevna medjunarodna konferencija o polozaju zena u filmskoj industriji odrzava se u Muzeju Mimara.
Na fotografiji: ministrica Nina Obuljen Korzinek.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
Dragan Matić / CROPIX

ministrica Nina Obuljen Koržinek

 

Obuljen smatra kako, kada su u pitanju zakonske inicijative na tu temu, treba biti oprezan oko bilo kakvog tipa kvota ili posebnih sustava podrške, no važno je stvarati okruženje u kojem će se žene i muškarci osjećati da su ravnopravni u svim natječajima i poslovima kulture i umjetnosti, pa će se i više žena odlučivati za te profesije.

 

"Ići s nekim posebnim zakonskim rješenjima, u situaciji kada naš Ustav garantira ravnopravnost, u kulturi i umjetnosti možda ne bi bio pravi put", ustvrdila je.

 

Ministrica je podsjetila i da je do osnivanja HAVC-a bilo sufinancirano četiri posto filmova kojima su redateljice žene, a nakon osnutka, dijelom zahvaljujući i mjeri obveze financiranja debitantskog filma, taj postotak je 19 posto, "što je unutar europskog prosjeka koji u tom smislu također nije zadovoljavajući".

 

Danilo Šerbedžija, dosadašnji predsjednik Društva hrvatskih filmskih redatelja kojega će na toj poziciji zamijeniti novoizabrani predsjednik Antonio Nuić, rekao je kako se ideja o konferenciji na temu žena  u filmu pojavila još prije tri godine na okruglom stolu Pulskog filmskog festivala.

 

"Od tada smo željeli na jači način i međunarodno povezati ljude iz struke, nadam se da svi možemo poraditi na tome da se promijene aktualne brojke na tu temu", dodao je.

 

Film je muškog, a filmska industrija ženskog roda

 

Konferencija će tijekom dva dana u Muzeju Mimara i prostorima Društva ugostiti istaknute predstavnice domaće i svjetske audiovizualne industrije koje će iz vlastitih iskustava govoriti o onome što je dosad postignuto, ali i planovima za budućnost koji bi trebali rezultirati konačni ciljem, omjerom 50:50 posto, u kojemu će broj žena i muškaraca u filmskoj industriji biti jednak.

 

Otvorio ju je okrugli stol "Film je muškog, a filmska industrija ženskog roda?", na kojemu su predstavljeni konkretni podatci o situaciji u filmskoj industriji kada je riječ o ženama. O temi su govorile Pauline Durand Vialle, izvršna direktorica Federation of European Directors (FERA-e), Kristina Börjeson, predstavnica Švedske u Eurimagesu, Martina Petrović, voditeljica Deska Kreativne Europe - Ured MEDIA i Francine Raveney, članica Sekretarijata Eurimagesa zadužena za pitanja rodne ravnopravnosti.

 

Svoja iskustva u Zagrebu sa sudionicima će podijeliti i argentinska antropologinja, redateljica i producentica Carmen Guarini, srpska glumica i redateljica Mirjana Karanović, rumunjska producentica Bianca Oana.

 

Prvi dan konferencije će se održati i panel "Autorska prava = ženska prava", te prikazati film "Deveti krug" (1960) koji će podsjetiti na scenaristicu Zoru Dirnbach, prvu ženu koja je dobila Pulsku Zlatnu arenu.

 

Drugi dan konferencije - glumice, redateljice, producentice

 

Konferencija je u petak podijeljena u nekoliko segmenata u okviru kojih će u "Sve o Evi" o svojim glumačkim iskustvima govoriti Neda Arnerić, Lana Barić, Vanesa Glodjo, Hélène Kuhn  i Ksenija Marinković.

 

Pod nazivom "Što žene žele" redateljska iskustva podijelit će sa sudionicima Agnes Kocsis, Marija Perović, Teona Strugar Mitevska (čiji je film, hrvatska manjinska koprodukcija "Film Bog postoji, njeno ime je Petrunija" s uspjehom prikazan na ovogodišnjem Berlinalu), Snježana Tribuson, Vlatka Vorkapić i Lidija Zelović.

 

O producentskim iskustvima će u dijelu "Povratak Mary Poppins" govoriti Tamara Babun, Amra Bakšić Čamo, Ankica Jurić Tilić, Bianca Oana, Sonja Prosenc i Marta Zaccaron.

Nakon projekcije kratkometražnog dokumentarnog filma "Women Pioneers in European Cinema" uslijedit će izlaganje i razgovor s francuskom novinarkom Véronique Le Bris na temu (ne)vidljivosti žena u povijesti filma.

 

Na konferenciji je predstavljena i statistika o zastupljenosti žena u filmskoj industriji -  u posljednjih 39 godina samo pet posto filmova koji su uvršteni na Pulski filmski festival režirale su žene, u Cannesu ih je bilo sedam posto, a u Berlinu i Veneciji jedanaest posto.

 

U istom razdoblju među presjednicama žirija u Cannesu je bilo sedam posto žena, a u Berlinu i Veneciji jedanaest posto.

 

Zlatnu palmu u povijesti Cannesa osvojila je samo jedna žena, Jane Campion za "Piano" (1993), dok je jedina Zlatna Arena za režiju pulskog festivala koja je pripala ženi uručena  Hani Jušić za "Ne gledaj mi u pijat" 2017.

 

Od osamostaljenja Hrvatske na temelju 209 analiziranih filmova u sektoru snimanja bilo je 2,6 posto žena, 2,7 posto na području glazbe, sedam posto redateljica, 12 posto scenaristica, 23,6 posto scenografkinja, 26 posto producentica, 26,7 posto montažerki i 94,2 posto kostimografkinja.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo