UVOD U PRIVATNOST GLUMICE

DOKUMENTARAC HBO-A 'Pa što je to s Jane Fondom? Žao mi je njezina oca...'

    AUTOR:
    • Pavica Knezović Belan

  • OBJAVLJENO:
  • 15.09.2018. u 23:42

Glasom američkog predsjednika Richarda Nixona počinje film “Jane Fonda in five acts” koji nam pruža uvid u privatnost glumice čiji je život bio mnogo uzbudljiviji od njezinih filmova

'Jane Fonda u pet činova' novi je dokumentarac HBO-a autorice Susan Lacy, dugogodišnje urednice serije “American Masters” čiji smo dokumentarac o Stevenu Spielbergu gledali prije godinu dana. Film o velikom režiseru i film o velikoj glumici dijele slične vrline i mane: oba su napravljena ekstremno pažljivo, s ekstenzivnim intervjuima glavnih junaka (s Fondom je snimljen čak 21 sat razgovora), s pretjeranom željom da se obuhvati gotovo sve u njihovim bogatim karijerama (u slučaju Spielberga nije ni blizu kraja) i bez nužnih kritičnih tonova. No, priči o Jane Fondi ne može se odreći uzbudljivost i činjenica da zapravo gledamo transformaciju privilegirane bijele žene koja svjedoči nekim od najvažnijih promjena u 20. stoljeću i u skladu s njima drastično se mijenja.

Jane Fonda je fascinantna tema, daleko zanimljivija nego što se danas može detektirati u njezinoj pojavnosti odlično držeće, osamdesetineštogodišnje holivudske matrone. Svaki od pet činova nazvan je po jednom od važnih muškaraca u njezinu životu - Henry (Fonda) - otac, Roger (Vadim) - prvi muž, Tom (Hayden) - drugi muž, Ted (Turner) - treći muž. Peti čin nosi njezino ime - Jane.

 

Poremećaji prehrane

“Five Acts” počinje kadrom magnetofonskih vrpci i čujemo glas američkog predsjednika Richarda Nixona koji postavlja pitanja: “Pa što je to s Jane Fondom? Žao mi je njezina oca. Pa što to radi? Ona je lijepa žena i dobra glumica, ali...”. Godina je 1971. i Jane Fonda je na vrhuncu svojega mirovnog aktivizma. To je i najzanimljiviji dio filma, kada gledamo transformaciju mlade glumice, seks simbola - što je postala nakon što je snimila “Barbarellu” sa svojim tadašnjim mužem Rogerom Vadimom - u politički osviještenu mladu ženu koja neustrašivo, a neki će reći i ludo, srlja u mirovne/političke akcije, druži se s Crnim panterama, američkim komunistima, mirovnim aktivistima.

Ona se u to vrijeme muči s poremećajima u prehrani - bulimijom i anoreksijom i preživljava na Dexedrinu, lijeku za ADHD. Drugim riječima bila je na - speedu. I to je očigledno na arhivskim snimkama koje vidimo u dokumentarcu, pogotovo kada gledamo snimke njezina ozloglašenog posjeta Hanoiju iz 1972. godine, kad je posjetila vojnike Vietkonga, na sebe navukla mržnju većeg dijela zemlje i dobila nadimak Hanoi Jane. No, fascinantno je s kojom je mirnoćom ta mlada žena podnosila nacionalnu histeriju i pozive na njezino pritvaranje, pa čak i na egzekuciju, iako će godinama kasnije reći da se kaje zbog nekih stvari koje je tada učinila i rekla.

U to vrijeme bila je u vezi, a potom i u braku s mirovnim aktivistom Tomom Haydenom, kojeg u filmu i gledamo kako govori o svojoj bivšoj supruzi s kojom je bio oženjen 17 godina. Hayden je umro krajem 2016. godine, a iz veze s njim Fonda ima sina Troya Garityja, također glumca.

 

U sjeni majke

Svojeglava, uporna, talentirana, ali čitavo vrijeme zapravo ovisna o muškarcima koji su je oblikovali ili joj pružali utočište - to je slika koju dobivamo o Jane Fondi i s kojom se i ona sama slaže. Odrasla u dobrostojećoj obitelji, s ocem velikom glumačkom zvijezdom - Henryjem Fondom koji je početkom druge polovice 20. stoljeća na velikom ekranu utjelovljavao najboljeg američkog čovjeka - mala Jane je pokušala izrasti u dobru, uzornu Amerikanku. No, djetinjstvo joj prolazi u sjeni majke koja je uvijek nedostajala, a i kad je bila kući - bila je odsutna. Pripadnica kanadskog visokog društva Frances Ford Seymour bila je druga žena Henryja Fonda (i za nju je to bio drugi brak nakon što joj je prvi suprug umro), kojem je rodila dvoje djece; kćer Jane (1937.) i sina Petera (1940.). Umrla je 1950. godine, a maloj Jane rekli su da je mama imala srčani udar iako je vrlo brzo iz tabloida saznala da se - ubila.

Odnos s majkom (i ocem) ono je što cijeli život muči glumicu koja se u poznijoj životnoj dobi bacila u istraživanje života svoje majke i saznala da je patila od onoga što se tada zvalo manična depresija, a danas bipolarni poremećaj. I koliko su god neke dionice Fondina života posve nekonvencionalne, mnoge se problematične faze u ovom filmu tumače na tipično američki način. Pa je tako Jane Fonda bila, po vlastitom priznanju, ne baš najbolja majka upravo zbog toga što je i sama imala nerazjašnjene odnose sa svojim roditeljima. U braku s francuskim režiserom Rogerom Vadimom dobila je kćer Vanessu. Sve svoje muškarce Fonda opisuje kao nevjerojatno privlačne, seksi i intelektualno stimulativne. Zbog Vadima Fonda je napustila SAD i otišla živjeti u Francusku.

Osim što se kretala u tada nevjerojatno vibrantnom umjetničkom i intelektualnom francuskom društvu (bio je to Pariz 60-ih), s Vadimom je snimila filmsku ekranizaciju stripa “Barbarella” (1968.) i napustila ga kad joj je - dosadio. Od Vadima i Pariza dobila je sve što je htjela i jednostavno je krenula dalje. Tada je dobila - kako sama opisuje - jednu od svojih životnih epifanija kose - ošišala je svoju dugu plavu kosu i predstavila novu Jane - tamnokosu, sa šiškama, kakvu smo vidjeli u filmu “Klute” iz 1971. godine Alana J. Pakule. Uloga prostitutke koja ulazi u vezu s policajcem (Donaldom Sutherlandom) donijela joj je prvi Oscar.

Filmovi se u ovom dokumentarcu spominju gotovo kao neki nusproizvodi i dojam je kao da je život Jane Fonde bio daleko zanimljiviji od filmova koje je snimala. S čim se nije teško složiti iako smo ovu glumicu gledali u nekoliko važnih filmova kao što su “I konje ubijaju, zar ne” Sidneyja Pollacka (1969.), “Povratak ratnika” Hala Ashbyja (1978.), za koji je osvojila svoj drugi Oscar te “Ljetnikovac na zlatnom jezeru” iz 1981., za koji je pak njezin otac Henry Fonda dobio Oscara. Bio je to film u kojem smo vidjeli stvarno približavanje velikog oca i kćeri koja ga je zapravo odavno nadrasla.

 

Najpoznatija faza

Možda je njezina najpoznatija faza bila ona iz 80-ih, kada je postala guru aerobika i pokrenula cijelu industriju VHS-a. U dokumentarcu tako saznajemo da je do legendarnog video priručnika za vježbanje došlo jer je Fonda željela smisliti neki biznis kojim će moći financirati svoj mirovni i politički aktivizam. Aerobik joj je donio svjetsku slavu i bogatstvo te je nevjerojatno kojom je brzinom Amerika zaboravila Hanoi Jane i prigrlila novu Fondu, utjelovljenje zdravih, tjelovježbi orijentiranih 80-ih. No, tako uspješnu i po njegovu sudu površnu ženu, nije mogao prihvatiti Tom Hayden koji sveameričku trenericu aerobika ubrzo počinje varati te se brak raspada.

Karizmatični poduzetnik Ted Turner, govori nam Fonda, zove je na prvi ljubavni sastanak istog dana kada njezin razvod postaje služben, no ljubav se događa šest mjeseci poslije. Deset godina koje je provela u braku s vlasnikom CNN-a, Tedom Turnerom, Fonda opisuje idiličnim - gledamo ih kako sretni jašu nepreglednim Turnerovim farmama. No, glumica ga napušta jer joj u jednom trenutku takav život prestaje biti dovoljan.

Iako je u posljednjoj fazi njezina života i karijere ne pamtimo po bog zna kako zanimljivim filmovima, Jane Fonda je fascinantan primjerak holivudskog plemstva. Dokumentarac na HBO stiže krajem rujna.

Izdvajamo