U odnosu na svjetska filmska zbivanja, hrvatsko tržište ponaša se krajnje nepredvidljivo. Naime, najkomercijalniji film na našim prostorima bio je kontroverzni “Joker” i glatko deklasirao “Osvetnike: Završnicu”, novog šampiona globalnih kinoblagajni. U redu, Disneyjev “Kralj lavova” skupio je više gledatelja, međutim, znatan dio toga ostvareno je na jutarnjim predstavama s jeftinijim kinoulaznicama, tako da se po prihodima nije mogao mjeriti s “Jokerom”, a ni “Osvetnicima”. U nas su nekad dominirali crtići, katkad ih je bilo po pet-šest na top listi najuspješnijih, međutim, sada su ih zamijenili akcijski spektakli, ali i ozbiljna ostvarenja kao što je “Bilo jednom u Hollywoodu” Quentina Tarantina. Neki bi pak filmovi bolje prošli da se nisu počeli prikazivati krajem prosinca, pa će se u ukupnom zbiru “Ratovi zvijezda: Uspon Skywalkera” i “Jumanji: Nova razina” za nekoliko tjedana popeti za koju stepenicu više.
Iznimno važna kino populacija
Koje je najugodnije iznenađenje? Svakako “Last Christmas” začinjen songovima dueta “Wham!” (pokojni George Michael u njemu je ostvario zvjezdani status), koji se počeo prikazivati u samo 36 dvorana, dok ih je “Kralj lavova” imao na raspolaganju čak 99. Film su gledali parovi, a pogotovo ženska publika, željna božićnog ugođaja, a da je ta populacija i u nas postala iznimno važna, vidi se po uspjehu komedije “Prevarantice s Wall Streeta” (s Jennifer Lopez i Constance Wu), ali i blockbustera “Kapetanica Marvel”. Pridoda li se tome mjuzikl “Mamma Mia! Here We Go Again”, sniman na Visu, očito je da će domaći prikazivači morati sve više računa voditi o gledateljicama.
U cjelini je to bila vrlo uspješna godina, budući da se bruto promet od kinoulaznica povećao na 161 milijun i 300 tisuća kuna, dok je u 2018. iznosio 147 milijuna i 400 tisuća. Začudo, broj gledatelja nije bio toliko veći, lani ih je bilo pet milijuna, a godinu ranije četiri milijuna i 700 tisuća. Štos je u tome da je prosječna kinoulaznica još više poskupjela, tako da sada iznosi 32,18 kuna, što je zapravo jako puno. Kino je postalo skupa, a opet donekle jeftina zabava u odnosu na sve drugo što se nudi. Pokušajte otići na koncert ili u kazalište, pa ćete vidjeti kako ćete se provesti.
Glavna novina je da se nakon šest godina jedan hrvatski film uspio probiti na top 15. To je “General” Antuna Vrdoljaka, probio se zahvaljujući tome što ga je njegov distributer Blitz otvorio u 99 dvorana i 11 tjedana držao na kinorepertoaru, što mu nije bio problem budući da kontrolira većinu hrvatskih multipleksa. Zapravo film je bio jako gledan jedino u Dalmaciji, dok je drugdje uglavnom podbacio. Zlatna su to bila vremena kad su 2013. “Svećenikova djeca” završila godinu na trećem, a “Šegrt Hlapić” na šestom mjestu. No tada je hrvatski film imao 11,6 posto udjela u ukupnom bruto prometu, dok se lani zadovoljio s 5,4 posto, što je ipak bilo znatno povećanje u odnosu na 1,2 posto iz 2018.
Pompozan uspjeh
Tim povodom oglasio se i Hrvatski audiovizualni centar dopisom medijima naslovljenim “Hrvatski film u kinima: 22 naslova i 268.817 gledatelja u 2019. godini”. Trebalo je to sugerirati pompozan uspjeh, međutim, kad se brojke raščlane, baš i nije tako. Ponajprije, samo je 13 naslova prikazano u regularnoj kinodistribuciji, neki su prikazani samo na prigodnim tribinama, a dio njih su manjinske koprodukcije. Znači, filmova baš nije bilo tako puno. Što se tiče gledanosti, ta je zbilja porasla, međutim, pogledajmo te brojke s druge strane.
Prije no što smo vidjeli “Generala”, smatrali smo da je to film koji bi mogao skupiti između 120 i 150 tisuća gledatelja: ipak u njemu holivudska televizijska zvijezda Goran Višnjić glumi najomiljenijeg hrvatskog generala Antu Gotovinu. Kad su, međutim, s pulskog festivala počele stizati “loše vibracije”, bilo je očito da ništa od domaće inačice blockbustera i samo je velikom upornošću distributera ostvarena brojka od 75 tisuća gledatelja. Film Vinka Brešana “Koja je ovo država” također je slovio kao “ziherica” koja bi morala skupiti preko 100 tisuća gledatelja, medijski plasman fotografija na kojima se vidi kako glavni junaci kradu lijes predsjednika Tuđmana bio je efektan i provokativan, pa ne čudi što je u prvom tjednu prikazivanja u kinima bilo 23 tisuće gledatelja. Usmena predaja očito nije bila impresivna, jer je pad gledanosti u drugom tjednu iznosio 59,5 posto. “Posljednji Srbin u Hrvatskoj” debitanta Predraga Ličine provocirao je naslovom i temom (zombi komedija), možda je i taj film mogao privući više publike, ali s obzirom na skroman budžet, njegovi su tvorci valjda i ovim zadovoljni.
Najugodnije iznenađenje je “Dnevnik Diane Budisavljević”, pobjednik prošlogodišnjeg pulskog festivala. Crno-bijela povijesna art drama spojena s dokumentarnim dijelovima u pravilu bi bila osuđena na nekoliko tisuća gledatelja, međutim, njezina različitost, naglašeni antifašizam i vrlo povoljna usmena predaja presudili su da film bude vrlo uspješan. I ne samo to. Još uvijek se prikazuje u susjednoj Srbiji, gdje ga je vidjelo 23 i pol tisuće gledatelja, što je najbolji rezultat nekog hrvatskog filma u toj zemlji. Iznenađenje je i odličan plasman “no budget” komedije “Ufuraj se i pukni” u režiji glumca Ljubomira Kerekeša, dok je vrlo dobar dokumentarac Andreja Korovljeva “Tusta”, o pokojnom frontmenu KUD Idijota, zavrijedio bolji plasman, no nije se uspio probiti u domaće multiplekse. Šteta, no o tome bi upravo HAVC morao voditi više računa.
