1) Dva lica zakona (Dragged Across Concrete)
S. Craig Zahler (“Ratni tomahawk”, “Ćelija 99”) postaje najzanimljiviji holivudski autor, i to ne samo kad je žanrovski film u pitanju. Njegov zadnji krimić traje 160 minuta i prožet je socijalnom zebnjom kakva se ne viđa često. Dvojica murjaka suspendirana su zbog pretjerane grubosti s posla, pa im ne preostaje drugo nego vrebati na gangstere i prisvojiti njihov plijen. Dijaloga je u izobilju, što ne čudi jer autor voli slušati kako njegovi junaci govore, etablirana dramska pravila krše se kad god se stigne, uvede se lik koji se čini važnim da bi ga se nedugo zatim nemilosrdno likvidiralo, a ne možete ni naslutiti kako će sve to završiti. Zahler je naprosto postao suptilniji Tarantino, iako ni potonjega ne treba otpisati.
2) Irac (The Irishman)
Martin Scorsese opet se bavi gangsterima, ne tako vehementno kao u “Dobrim momcima”, ovo je puno smireniji kriminalistički ep koji traje puna tri i pol sata, a nudi toliko detalja da ga morate pogledati dva-tri puta. Naslovni junak je tragičan, kao i niz tipova koje likvidira.
3) Joker (Joker)
Dobar putokaz za buduće filmove o super junacima. Manje akcije i spektakla, više psihologije i dramske kombinatorike, puno nasilja i ignoriranja političke korektnosti. Film Todda Phillipsa puno bi izgubio da se Joaquin Phoenix nije prihvatio naslovne uloge.
4) Tuga i slava (Dolor y gloria)
Veliki povratak u formu Pedra Almodóvara u (po svoj prilici) autobiografskoj priči o redatelju (Antonio Banderas) koji se zbog bolova više ne bavi filmom, miri se s nekadašnjim glumcem i opet susreće ljubavnika svog života. Završnica ima nadahnutu metafilmsku razinu.
5) Bilo jednom u Hollywoodu (Once Upon a Time… in Hollywood)
Nije baš lako u prvi mah proniknuti u novi film Quentina Tarantina, tko i zašto su mu glavni junaci, međutim, neosporno je da je to elegija za tvornicu snova. Kao i u “Nemilosrdnim gadovima”, povijest je drastično izmijenjena, no ovaj put je to napravljeno puno suvislije i provokativnije.
6) Priča o igračkama 4 (Toy Story 4)
Upravo je nevjerojatno kako najomiljeniji Pixarov serijal iz nastavka u nastavak nimalo ne gubi na inventivnosti, a nije ga pogodilo ni to što mu je tvorac John Lasseter otjeran iz Disneyja. Igračke ovaj put više ne trebaju vlasnike, odmetnule su se u nepoznato, a mogu nastati iz bilo čega.
7) Izazivač: Le Mans ‘66 (Ford v. Ferrari)
Vrsta filma kakvu u Hollywoodu možda više neće raditi. Gotovo obrtnička predanost vrijednom proizvodu, režija Jamesa Mangolda pazi na dramska uokvirivanja, a Matt Damon i Christian Bale nadopunjavaju se kao kreativni tim posvećen nečemu možda besmislenom - trkačem automobilu.
8) Festival straha (Midsommar)
Kultni “Čovjek od pruća” Robina Hardyja poslužio je kao inspiracija za novi film Arija Astera (“Naslijeđeno zlo”), koji se odigrava negdje u Švedskoj, a horor scene smještene su usred bijela dana. Pokušajte pronaći tzv. “redateljsku verziju” koja je dvadeset minuta duža.
9) Apollo 11 (Apollo 11)
Je li to umjetnost? Možda i nije. Ipak, kad vas dokumentarac o slijetanju na Mjesec 1969., sastavljen od različitih formata filmske vrpce, opsjedne poput najuzbudljivije znanstvene fantastike, nekog vraga valjda ima u njemu. Osim toga, namjeravaju ga nominirati za Oscara.
10) Kako istrenirati zmaja 3 (How to Train Your Dragon: Hidden World)
Jedini animirani serijal koji može konkurirati “Priči o igračkama”, no ovo mu je možda posljednje poglavlje. Novina je erotska privlačnost među zmajčekima, koja se prenosi i na ljude, a sekvenca skrivenog svijeta s vatrometom boja majstorski je inscenirana.
Kako je kino-repertoar postao uzgredna atrakcija, a Netflix glavna
Uovoj su godini kina dobila žestoku pljusku. Već ranije je streaming platforma Netflix najavljivala da svojim pretplatnicima želi osigurati ekskluzivne premijere novih filmova, pa nema potrebe zbog nečeg takvog odlaziti u lokalne multiplekse, no sada su prvi put složili postavu atrakcija kojoj je teško odoljeti, što se vidjelo po nominacijama za Zlatne globuse, a po svoj prilici će se vidjeti i kad se dozna tko će se natjecati za Oscara.
“Irac” Martina Scorsesea jedan je od najskupljih filmova godine, a po mnogima i najboljih, međutim, bar u Hrvatskoj, ne možete ga vidjeti u kinima. Kad se tome pribroje “Bračna priča” Noaha Baumbacha, “Dvojica papa” Fernanda Meirellesa, “Kralj” Davida Michôda i još ponešto, kino repertoar je zbilja postao uzgredna atrakcija, a Netflix glavna.
Uznemirujuća vijest godine je kupovina Foxa od strane Disneyja, naime, u Hollywoodu se stvara monopol kiča koji može samo štetiti kvalitetnom filmu. Mlaki završetak nekad omiljene franšize “Ratovi zvijezda” tek je jedan od pokazatelja tog trenda. Također, “Avatar” je svrgnut s prvog mjesta najvećih hitova svih vremena, pretekao ga je inferiorniji blockbuster “Osvetnici: Završnica”, što je samo pokazatelj vremena koja dolaze.
11) Alita - anđeo borbe (Alita: Battle Angel)
Producent James Cameron angažirao je Roberta Rodrigueza za prvu holivudsku ekranizaciju stripa Yukita Kishire. Kombinirali su igrani film i animaciju te napravili vrlo zanimljivo ostvarenje u kojem neće uživati samo klinci i tinejdžeri. Preporučljivo je višekratno gledanje.
12) Zelena knjiga: Vodič za život (Green Book)
Domaći naslov je potpuno besmislen, no ovo je nakon dužeg vremena prvi dobitnik Oscara u kojem može uživati i široka publika. Ne smeta mu ni obilje političke korektnosti ni sentimentalna završnica, jer Viggo Mortensen i Mahershala Ali čvrsto drže film koji miri rase i spolne orijentacije.
13) Spider-Man: Daleko od kuće (Spider-Man: Far From Home)
Ovako su trebali izgledati završni “Osvetnici” - s puno humora, erotike, akcije i enigmatičnim negativcem. Vizualna poigravanja dodatni su adut, a Tom Holland, Jake Gyllenhaal i Zendaya izvrsni protagonisti. Nije na odmet spomenuti da je to financijski najuspješniji izdanak serijala.
14) Bračna priča (Marriage Story)
Mali film, mala priča, ali jako dobar dojam. Vinjeta o raspadu jednog braka s Adamom Driverom i Scarlett Johansson vrlo je pregledno pa i slojevito izložena, jer nema svaljivanja krivnje ni na jednog od supružnika. Redatelj i scenarist Noah Baumbach kalio se na američkim nezavisnjacima.
15) John Wick 3 (John Wick: Chapter 3 - Parabellum)
Teško je povjerovati da izdanak serijala u kojem se protagonisti samo natjeravaju, tuku i pucaju jedan u drugoga zaslužuje mjesto na listi najboljih, no to je pravedan ishod. Toliko zanimljivih redateljskih ideja ste rijetko kad vidjeli. Kultni borci Mark Dacascos i Yayan Ruhian uveličavaju finale.
Hrvatska & regija: Teret Ognjena Glavonića ove je godine bez konkurencije
1. Teret (Ognjen Glavonić, Srbija)
Zbilja je neobično da redatelj poželi napraviti igrani film o provokativnoj temi, to mu ne uspije pa se odluči za dokumentarac, koji ispadne izvrstan, no naposljetku ipak realizira prvotni plan, a i taj mu se kreativno posreći. To je slučaj sa srpskim filmašem Ognjenom Glavonićem, koji je najprije snimio nagrađivani dokumentarac “Dubina dva” - tako se naime zvala operacija prijevoza hladnjačom leševa ubijenih Albanaca s Kosova do Batajnice kraj Beograda - uznemirujući i neugodan, da bi poslije napravio ovaj film ceste, međunarodnu koprodukciju, u kojoj je Hrvatska manjinski partner. Leon Lučev doslovno je gotovo u svakom kadru, kao zlosretni vozač hladnjače kojem se stalno čini da iz nje čuje nekakvu lupu, ali bit će da se to javlja njegova savjest.
2. Dnevnik Diane Budisavljević (Dana Budisavljević, Hrvatska)
Dana Budisavljević (nije u izravnom srodstvu s naslovnom junakinjom) napravila je impresivan spoj igranog i dokumentarnog filma, evocirajući kako je hrabra Austrijanka za NDH spasila 6000 srpske i židovske djece, doslovno osuđenih na smrt. Crno-bijela fotografija primjerena je temi.
3. Koja je ovo država (Vinko Brešan, Hrvatska)
Novi film Vinka Brešana je tragikomedija, no tom žanru pripada i većina njegovih ostvarenja. Istodobno odmjereno i otkačeno, to neobično ostvarenje polazi od motiva krađe lijesa predsjednika Tuđmana da bi zatim nizalo sve bizarnije scene. Završnica je gotovo domoljubna.
4. Dopunska nastava (Ivan-Goran Vitez, Hrvatska)
U nas su crne komedije postale najomiljeniji žanr, jer se njime očito najpreciznije pogađa što se u državi događa. Ivan Goran Vitez se na tom terenu dobro snalazi (to ponajprije pokazuje njegov prvijenac “Šuma summarum”), a osnovna škola u kojoj se radnja zbiva metafora je za Hrvatsku.
5. Izbrisana (Miha Mazzini, Slovenija)
Slovensko-hrvatsko-srpska koprodukcija bavi se poznatim događajem, brisanjem iz državnog registra svih onih građana koji ne zadovoljavaju kriterije slovenske nacionalnosti. To se dogodi i junakinji filma (nagrađena Judita Franković) upravo u trenutku kad je rodila dijete.