Legenda jugoslavenske kinematografije Milena Dravić preminula je noćas u beogradskom KBC-u Bežanijska kosa u dobi od 78 godina, doznaje Blic.
Milena se liječila u bolnici, ali joj je posljednjih dana bilo loše. S bolešću se borila otkako je prije dvije i pol godine ostala bez supruga Dragana Nikolića s kojim je bila u braku 45 godina. Ovoga ljeta je boravila u Puli, Herceg Novom i na Paliću gdje je promovirana monografija o njoj.
Miilena Dravić rođena je 5. listopada 1940. u Beogradu.
Filmska, kazališna i televizijska glumica, odigrala je dvadeset kazališnih uloga u predstavama raznih produkcija od kojih su mnoge višestruko nagrađivane. Također, ostvarila je 159 filmskih i televizijskih uloga.
Milena Dravić osvojila je glumačku nagradu na prestižnom festivalu u Cannesu, jedina na ovim prostorima, koja joj je pripala za ulogu u filmu 'Poseban Tretman' Gorana Paskaljevića po scenariju Duška Kovačevića.
Najpoznatije su njene uloge u filmovima Kozara, Rondo, Bitka na Neretvi, Rad na određeno vrijeme, Moj tata na određeno vrijeme, Nije lako sa muškarcima i Zona Zamfirova.
Glumila je i s Ivicom Vidovićem u poznatom kontroverznom filmu Dušana Makavejeva W.R.: Misterije organizma koji je bio bunkeriran 16 godina.
Ponajviše se proslavila ulogama u romantičnim komedijama uz glumačkog partnera Ljubišu Samardžića.
Glumila je i u televizijskim serijama Policajac s Petlovog brda, Pozorište u kući i Lud, zbunjen, normalan.
Filmsku karijeru započela je pukim slučajem, kad je 1959. otišla iz Beograda u posjetu teti u Sarajevo. Tamo ju je primijetio slovenski redatelj František Čap i dao joj ulogu u filmu Vrata ostaju otvorena.
Nakon toga snimila je još pet filmova, te započela studirati glumu. Tada je glumila u filmu Prekobrojna Branka Bauera, i tom je ulogom osvojila Zlatnu arenu u Puli.
Na pulskom festivalu ukupno je osvojila dvije Zlatne i šest Srebrnih arena. Dobitnica je i nekoliko nagrada za životno djelo.
U Puli je posljednji put bila u srpnju kada je u sklopu popratnog programa 65. Pulskog filmskog festivala u Srpskom kulturnom centru u Puli otvorena izložba "Milena: izložba fotografija", retrospektiva fotografija srpske glumice. U pulskom kinu “Vali”, kao dio nultog program 65. Pulskog festivala, uoči otvorenja, 13. srpnja predstavljena je monografija o Mileni Dravić beogradske novinarke Tatjane Nježić, objavljena u izdanju Udruženja dramskih umjetnika Srbije kao pripadajući dio nagrade za životno djelo “Dobričin prsten”.
"Pulu obožavam, za Pulu sam vezana od svog prvog filma 'Vrata ostaju otvorena' da bih nakon nekoliko godina postala i najmlađi dobitnik prve Zlatne Arene za film 'Prekobrojna'. U Puli sam postala prava glumica, moja sudbina je vezana za Pulu i uvijek se u tom gradu osjećam ugodno jer ovdje ljudi vole umjetnost i film", kazala je tada Milena Dravić.
Publika ju je na otvorenju 65. Pulskog festivala u Areni priredila duge stojeće ovacije.
"Nisam očekivala… Kad smo ušli pomislila sam – toliko puta sam kao glumica stajala na toj sceni… I sad, ovakvo uzbuđenje… Veličanstveno", rekla je tad Milena Dravić, možda ni sama ne sluteći da se upravo tih dana zatvara njezin veliki i neizbrisivi glumački krug, upravo u Areni iz koje se počela uzdizati na pijedestal popularnosti.
Iako već ozbiljno bolesnu, taj boravak u Puli vratio ju je u život. Potom je na poziv Rade Šerbedžije, samo nekoliko dana kasnije, otišla i na filmski festival na Palić, gdje ju je publika, ne slutivši da nazoči posljednjem javnom nastupu velike glumačke dive, dugo pozdravljala stojećim ovacijama.
Dio Palićkog festivala bila je i izložba “Milena”, koju je otvorila njezina kolegica Mira Banjac.
"Ovo lice kojim smo sada okruženi - to je najblistavije lice naše kinematografije. Milena Dravić je naša jedina autentična filmska glumica, a koja ima maestralni i televizijski i kazališni opus. Ne događa se često takva karijera", rekla je Mira Banjac, podsjetivši i na jedan od najpoznatijih glumačkih brakova na jugoslavenskoj i srpskoj sceni - Milenu Dravić i Dragana Nikolića.
"Milenina i Draganova karijera čine čast ovoj zemlji, koja možda ponekad misli da joj kultura i ne treba. Milena je lice koje zna svaki građanin ove zemlje", rekla je koncem srpnja na Paliću Mira Banjac.
Milena Dravić nadživjela je supruga srbijanskog glumca Dragana Nikolića koji je preminuo u ožujku 2016. S trećim suprugom Nikolićem je od 1972. do 1974. vodila popularni show program Obraz uz obraz.
U intervjuu za "Al Jazeeru" u ožujku 2015. rekla je: "Ja sam Beograđanka, rođena Beograđanka s Dorćola. Kao Beograđanka u tadašnjoj državi, u kojoj sam puno radila i gdje su me u svakoj sredini primali božanstveno, nikad taj prostor nisam prisvajala, gdje god da sam odlazila. To je bio naš prostor, a ja sam bila zahvalna što su me ljudi svugdje jako lijepo dočekivali i ispraćali. I vraćala se kući - u Beograd. To je neka moja temelja pripadnost - Beograđanka, Dorćolka. To je nešto što je moje, moje ime i prezime u svim tim podjelama".
Milena Dravić, snimljena 1962. u Lenjingradu
Teško je podnijela raspad bivše Jugoslavije i ratne sukobe, ali je to nije udaljilo od kolega i prijatelja diljem nekadašnje zajedničke države.
"Prosto mi je bilo neshvatljivo... u prvim danima uopće nisam mogla vjerovati. Nisam dala sebi da prekinem sva ona moja osjećanja i niti koje sam imala sa svim svojim prijateljima i suradnicima, ne samo glumcima i redateljima. Naravno, vidjela sam užase tog rata, ali nijednog trena mi nije padalo na pamet da bilo koga i bilo šta okaljam, očajna što se to tako dogodilo, što je sve tako završilo i što je sve ovako kako je danas", objasnila je svoje građanske i liberalne svjetonazore, što je, djelomice, utjecalo i na njezine angažmane.
"Bila sam i na televiziji, ali me je televizija upravo zbog mog stajališta o događajima iz '90-ih 'kaznila' i dugo, skoro 20 godina, ovdje nisam uopće ništa radila", rekla je u jednom intervjuu.
Milena Dravić uvijek je govorila kako je, unatoč svim nagradama, zadovoljnom čini unutarnja spoznaja da je zadovoljna ulogom koju igra.
"Mogli su to biti i Zlatni lavovi i Zlatne Arene i Kanska nagrada… sve to ne bi vrijedilo, ako ja nisam zadovoljna. Najvažnije je bilo da sam, u sebi, zadovoljna ulogom koju igram", govorla je o svojim rolama.
U svibnju ove godine u Jugoslavenskoj kinoteci u Beogradu otvoren je Legat Milene Dravić i Dragana Nikoilića kao "neizbrisivo svjedočanstvo o njihovom umjetničkom i glumačkom tragu kojim su pridonijeli kulturi i umjetnosti ovih prostora".
Njezina profesionalna glumačka biografija - od najmlađe dobitnice "Zlatne Arene" u Puli za "Prekobrojnu" Branka Bauera 1961. godine do Maude u predstavi Harold i Maude, koju je donedavno igrala na sceni Beogradskog dramskog pozorišta, po brojnim ocjenama kritike, zasjenila je biografije mnogih kolega glumaca i izvan ex jugoslavenske umjetničke i glumačke scene.