NAGRADE AMERIČKE AKADEMIJE

JURICA PAVIČIĆ O OSCARIMA Između tri filma koja su stršila u prognozama nagradu je dobio najkonvencionalniji, najholivudskiji i najviše 'oskarovski'

91st Academy Awards - Oscars Show - Hollywood, Los Angeles, California, U.S., February 24, 2019. Peter Farrelly accepts the Best Picture award for
Mike Blake / REUTERS

Ekipa filma 'Zelena knjiga'

 

Kad su Oscari u pitanju, jedina prognoza koja posljednjih godina vrijedi jest da su - sve prognoze uzaludne. Nagrade američke akademije u ovom desetljeću imaju tendenciju da se narugaju svim prognozerima, pa se tako dogodilo i noćas.

Tko god da je što prognozirao tijekom ovog tjedna, dvije su se stvari činile sigurne uoči Oscara. Prva, da će Netlixov meksički film „Roma“ u režiji Alfonsa Cuarona osvojiti Oscara za najbolji film, te - druga - da će nakon šest uzaludnih nominacija Glenn Close konačno dobiti Oscara za film „Supruga“. Na koncu, nije se dogodilo ni jedno ni drugo.

Oscara za najbolji film u konačnici je dobila „Zelena knjiga“ Petera Farrellyja. Nagradu za najbolju žensku ulogu dobila je, pak, Olivia Colman za film „Miljenica“.

Cuaronova „Roma“, doduše nije prošla sasvim loše. Od deset nominacija osvojila je samo tri - ali prestižne, za najbolju režiju, strani film i kameru. Kudikamo gori hladni tuš morala je doživjeti ekipa „Miljenice“ grčkog režisera Yorgosa Lanthimosa. Taj zbilja dobri film imao je deset nominacija, ali je na koncu Oscara ponijela samo glumica Colman.

 

Tri Oscara ima i konačni pobjednik večeri, film „Zelena knjiga“. Uz Oscara za najbolji film, „Green Book“ je dobio Oscara za najbolju sporednu  mušku ulogu (Mahershala Ali - koji je istu nagradu dobio preklani za „Mjesečinu“), te za originalni scenarij (Nick Villalonga).

S obzirom da su se nagrade raspršile, ni jedan od filmova koji su pobjednici u glavnim kategorijama nije sakupio više od tri kipića. U takvim okolnostima- paradoksalno- ispostavilo se da je film koji s oscarovske večeri odlazi s najviše osvojenih Oscara - „Bohemian Rhapsody“?

Filmski životopis Freda Mercuryja osvojio je četiri nagrade Akademije - onu za glavnog glumca (Rami Malek, očekivano), te tri tehničke: za montažu, montažu zvuka i zvučni miks. Paradoksalno je da je najveći broj ukupnih Oscara tako osvojio film kojeg je režiser Bryan Singer napustio u pola snimanja, kojeg je u sili nužde završio asistent redatelja, te koji nije nominiran ni u jednoj važnijoj kategoriji osim onoj za glavnog glumca.

Film čija su proizvodnja i nastanak bili prošarani skandalima na koncu se ludim spletom okolnosti pretvorio u uspjeh godine: skršio je top-liste gledanosti i još - dobio najviše Oscara!

Ovogodišnji Oscari potvrdili su još jednom nekoliko trendova koji su proteklih godina već bili uočljivi.

Prvi od njih je da pobjednički filmovi dobivaju sve manje Oscara. Sve je manje pravih oskarovskih „lavina“ kad jedan film osvoji i po šest ili osam kipova.

 

Drugo, čini se da su se trajno „odlijepili“ Oscar za najbolji film i režiju. Te dvije nagrade poklopile su se samo dvaput u posljednjih sedam godina. Za njih glasaju i različita glasačka tijela- za režiju samo režiseri kojih je manje i očito imaju profiliraniji ukus, a za najbolji film svi članovi koji, pošto ih je više, ima i malo više strednjestrujaški ukus.

Treće, Oscari imaju sve uočljivije ugrađenu socijalnu i političku agendu. Do neke mjere je uvijek i bilo tako, no nakon „Oscar So White“ skandala i dolaska Trumpa ta je tendencija sve uočljivija. Tako je ove godine glavnu nagradu dobio film koji tematizira rasizam u južnim državama 60-ih, a tri od četiri nagrađena glumca su afroameričkog ili arapskog (Malek- egipatskog) podrijetla.

I filmovi u kojima glume su politični. Mahershala Ali Oscara je dobio za ulogu crnog pijanista koji trpi rasizam na Jugu 60-ih, a Regina King za ulogu u „Kad bi ulica Beale mogla govoriti“, po glasovitom afroameričkom romanu iz 60-ih.

Oscarovska večer je također pokazala da glasači akademije - čini se - još nisu spremni potpuno prigrliti Netflix. Izgleda da barem dio glasača nije htio dati glas za najbolji film „Romi“, filmu koji nikad nije imao pravu kino distribuciju, koji je igrao u kinima tek nužni period od sedam dana da bi uopće bio uvršten u oskarovsku listu, te koji je svjetsku premijeru imao na internetu.

S obzirom da se za Oscare borilo nekoliko izjednačenih filmova i s obzirom da su glasovi bili dosta raspršeni, dosta je bilo da „Netflix-skepsa“ „Romi“ uzme koji postotak glasova, pa da najprestižnija nagrada ode na drugu stranu.

U konačnici, između tri filma koja su stršila u prognozama („Roma“, „Miljenica“, „Zelena knjiga“) nagradu je dobio najkonvencionalniji, najholivudskiji i najviše „oskarovski“ u onom staromodnom, desetljećima uvriježenom smislu.

 


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo